Bubrezi su organi o kojima rijetko razmišljamo, sve dok ne dođe do problema. No, bubrežna bolest je tihi ubojica koji može dugo ostati neprimijećen, a kada simptomi postanu izraženi, šteta je već napravljena. Kako bismo saznali kako prepoznati rane znakove bolesti i očuvati zdrave bubrege, razgovarali smo s prim. doc. dr. sc. Josipom Josipović, dr. med., pročelnicom Zavoda za nefrologiju i arterijsku hipertenziju, Klinike za unutarnje bolesti u KBC Sestre milosrdnice.
Bubrezi su ključni organi za uklanjanje toksina i viška tekućine iz tijela, regulaciju krvnog tlaka i ravnotežu elektrolita, kaže naša sugovornica. Nagli gubitak jedne ili više ovih funkcija naziva se akutna bubrežna bolest koja može proći nezamijećeno, ili dovesti do teškog stanja koje zahtijeva nadomještanje bubrežne funkcije dijalizom, ili dovodi do smrti bolesnika.
„Najčešće je uzrokovana dehidracijom, infekcijama ili lijekovima koji imaju toksični učinak na bubrege (razni protuupalni lijekovi, antibiotici, citostatici itd.), ili rjeđe, nekim autoimunim i upalnim bolestima. Kronična bubrežna bolest (KBB) je najčešći problem – to je naziv za postepeni gubitak funkcije bubrega koji se razvija podmuklo, a najčešće je uzrokovana visokim krvnim tlakom i dijabetesom (šećernom bolešću). Također, često viđamo mokraćne kamence, koji mogu uzrokovati smetnje otjecanja mokraće praćene jakim bolovima te infekcije mokraćnog sustava koje, ako se ne liječe na vrijeme, mogu dovesti do kronične upale bubrega“, pojašnjava pročelnica Zavoda za nefrologiju i arterijsku hipertenziju KBC Sestara milosrdnica.
Kronični umor, slabost i nesanica
Bubrežne bolesti su podmukle jer u ranoj fazi ne daju jasne simptome. No, neki znakovi mogu upućivati na problem: otečenost lica, ruku ili nogu zbog zadržavanja tekućine, promjene u mokrenju (česta potreba za mokrenjem, tamna ili pjenasta mokraća, prisutnost krvi), povišeni krvni tlak koji je teško regulirati. „Zatim slijedi kronični umor, slabost i nesanica, pa bol u donjem dijelu leđa ili u boku, metalni okus u ustima i zadah po amonijaku te svrbež kože, grčevi u mišićima. Ako primijetite ove simptome, potrebno je potražiti savjet liječnika kako bi se pravovremeno dijagnosticirala bubrežna bolest“, kaže primarijus Josipović.
Bubrežna bolest može se rano otkriti jednostavnim laboratorijskim testovima poput određivanja kreatinina u serumu, a kreatinin je otpadni produkt koji se izlučuje bubrezima. Povišena razina ukazuje na smanjenu funkciju bubrega. Na temelju kreatinina izračunava se procijenjena glomerularna filtracija (eGFR), koja pokazuje stupanj bubrežne bolesti.
„Zatim određivanje albumin-kreatinin omjera (ACR) u porciji urina, prisutnost albumina (bjelančevina) u mokraći rani je znak bubrežne bolesti, čak i ako je kreatinin u krvi normalan. Pravovremena dijagnoza može spriječiti progresiju bolesti i potrebu za dijalizom ili transplantacijom“, kaže naša sugovornica.
Monikina borba s teškom bolesti: ‘Godinu i pol nakon prvih simptoma završila sam na transplantaciji’
Hipertenzija, dijabetes i pretilost
Tri su glavna uzroka bubrežne bolesti, prvi je hipertenzija ili povišeni krvni tlak, on oštećuje krvne žile u bubrezima, smanjujući njihovu funkciju. Neliječena hipertenzija je jedan od glavnih uzroka završnog stadija kronične bubrežne bolesti. Slijede dijabetes, povišena razina šećera u krvi oštećuje bubrežne filtere, što može dovesti do dijabetičke nefropatije, najčešćeg uzroka zatajenja bubrega te pretilost koja povećava rizik od razvoja dijabetesa i hipertenzije, a time i bubrežne bolesti. Također, prekomjerna tjelesna težina dodatno opterećuje zdrave bubrege, pojašnjava primarijus Josipović.
Nije to sve, ostali čimbenici rizika uključuju i obiteljsku povijest bubrežne bolesti, stariju životnu dob, dugotrajnu upotrebu nefrotoksičnih lijekova (npr. ibuprofen, diklofenak) te pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola. Upravo stoga, upozorava naša sugovornica, svim osobama koje imaju jedan ili više spomenutih faktora rizika, potrebno je napraviti testove probira (kreatinin, eGFR, ACR) na kroničnu bubrežnu bolest.
Bubrezi se mogu očuvati zdravim jednostavnim navikama poput kontrole krvnog tlaka i šećera u krvi, a ovo je ključno, kaže primarijus Josipović, jer su hipertenzija i dijabetes glavni uzroci bubrežne bolesti. Nadalje potrebno je piti dovoljno vode, ali bez pretjerivanja, jer ni previše tekućine nije dobro.
Smanjite sol, izbjegavajte crveno meso i protuupalne lijekove
„Smanjenje unosa soli, idealno je ne više od pet grama kuhinjske soli dnevno. Uravnotežena prehrana, više voća i povrća, manje crvenog mesa i prerađenih proizvoda. Izbjegavanje lijekova koji štete bubrezima, poput nesteroidnih protuupalnih lijekova (ibuprofen, diklofenak) bez liječničkog nadzora“, savjetuje primarijus Josipović.
Prehrana i način života igraju veliku ulogu. Loše prehrambene navike mogu ubrzati oštećenje bubrega, dok pravilna prehrana može značajno usporiti napredovanje bolesti, kaže naša sugovornica. „Za bubrege je dobro konzumirati puno povrća, cjelovitih žitarica i nezasićenih masti. Umjerena konzumacija proteina (više bijelog mesa i ribe, manje crvenog mesa) te dovoljan unos tekućine“, pojašnjava primarijus Josipović.
Ako niste znali bubrezima šteti prerađena hrana puna soli i konzervansa, nadalje svima omiljeni gazirani i zaslađeni napitci te velike količine alkohola. „Izbjegavajte gazirane i zaslađene napitke, alkohol u velikim količinama te prerađenu hranu bogatu solju poput čipsa, brze hrane i suhomesnatih proizvoda. Preporučujem vodu, biljne čajeve (npr. zeleni čaj) i prirodne sokove bez dodanog šećera“, kaže naša sugovornica.
Teška borba koju u tajnosti vode brojni pojedinci: ‘Oboljeli nam se jako teško javljaju’
Zadržavanje tekućine, svrbež kože, gubitak apetita, anemija
Kronična bolest bubrega ne može se izliječiti, ali se može usporiti odgovarajućim liječenjem, poput kontrole krvnog tlaka i šećera u krvi, prilagođenom prehranom s manje proteina, soli i fosfora, lijekovima koji smanjuju gubitak proteina u urinu i štite bubrege (ACEi, ARB, SGLT2i, finerenon) te dijalizom ili transplantacijom bubrega u završnim stadijima.
„Kada bubrezi izgube 85-90% svoje funkcije (stadij 5 kronične bolesti bubrega, odnosno kada je eGFR<15 ml/min/1.73m2) počinju se javljati simptomi kao što su teško zadržavanje tekućine, svrbež kože, gubitak apetita, anemija i drugo. Simptomi upućuju na potrebu za nadomještanjem bubrežne funkcije jednom od tri metode: hemodijaliza, pročišćavanje krvi s pomoću dijalizatora (umjetnog bubrega). Druga je peritonejska dijaliza, filtracija krvi s pomoću trbušne maramice. I treća transplantacija bubrega, najbolja dugoročna opcija za mnoge bolesnike jer može značajno poboljšati kvalitetu života i preživljenje u odnosu na dijalizu“, pojašnjava primarijus Josipović.
Bubrežne bolesti često su tihi ubojice, ali rano otkrivanje može spasiti živote. „Svjetski dan bubrega, koji se obilježava drugog četvrtka u ožujku, savršen je podsjetnik koliko su bubrezi važni i zašto bismo trebali obaviti preventivne preglede. Brinite o svojim bubrezima prije nego što bude prekasno!“, poručuje naša sugovornica.
