Diljem Hrvatske slavi se Praznik rada. Osim graha koji se dijeli na velikoj proslavi u zagrebačkom parku Maksimir obilježje ovog praznika svake su godine i tradicionalni roštilji koji se održavaju na raznim mjestima po Zagrebu poput Jaruna, Bundeka, a slično je i u svim drugim krajevima zemlje.
Praznik rada samo je još jedan dan u godini tijekom koje dolazi do izražaja koliko su Hrvati ljubitelji dobre hrane, osobito mesa i mesnih delicija. No obilno konzumiranje omiljenih vrsta mesa ima i onu svoju drugu stranu, zdravstvenu. Svi, a osobito oni koji imaju zdravstvenih problema mogu ipak izabrati vrste i komade mesa koji imaju manje štetan utjecaj na zdravlje.
Na pitanje koje je meso najbolje za jelo, između ostalih, odgovorio je gastroenterolog Vojislav Perišić.
“Najkvalitetnije meso, da vam kažem, kad uđete u američku mesaru, najčešće se jede govedina. A ne teletina ili junetina. Zašto? Veoma je crveno, što govori o sadržaju željeza, a gdje ima željeza, ima i cinka”, rekao je on.
Samo jedan trgovački lanac radit će na Praznik rada: Evo što je sve otvoreno
Koje meso izbjegavati
Neke vrste mesa bi zbog sadržaja masti trebalo izbjegavati. Mogu izazvati nakupljanje lošeg kolesterola koji može dovesti do začepljenja arterija i srčanih oboljenja. Četiri vrste mesa trebalo bi stoga izbaciti iz prehrane.
Crveno meso
Iako je crveno meso važan izvor bitnih hranjivih tvari poput željeza i proteina, pretjerana konzumacija, osobito masnih komada, povezuje se sa zdravstvenim problemima.
Dr. Kezia Joy kaže da masni komadi crvenog mesa, kao što je odrezak, mogu uzrokovati upalu u tijelu i debljanje ako se jedu u velikim količinama. Imaju visok udio zasićenih masti, što može povećati razinu lošeg kolesterola (LDL) i doprinijeti srčanim bolestima.
Janjetina
Iako mnogi ne mogu zamisliti proslavu bez janjetine, ni ona nije jedna od zdravih opcija. Sadrži 11 grama zasićene masti po porciji od 115 grama, a janjeća lopatica i kotleti sadrže 9 grama masti po istoj porciji.
Janjetina je također crveno meso, koje se preporučuje konzumirati najviše jednom tjedno, pogotovo ako imate visok kolesterol ili obiteljsku povijest kardiovaskularnih bolesti. Ako spadate u ovu skupinu, bilo bi dobro ovo meso potpuno izbaciti iz prehrane.
Svinjska rebra
Svinjska rebra mnogima su jako ukusna, ali toliko su masna da se to vidi i golim okom. S porcijom od 115 grama rebarca u tijelo ćete unijeti čak 13 grama zasićenih masnoća.
Kobasice
Mesne prerađevine nalaze se na gotovo svakom popisu namirnica koje nisu dobre za naš organizam. Sušene kobasice sadrže šest grama zasićene masti po porciji od 50 grama, kao i nevjerojatnih 350 do 500 miligrama natrija.
Izjava sirote starice o grahu rastužila Maksimir: ‘Gospon dragi, to je tak sitnica’
Najčešće konzumirane vrste mesa
Prema istraživanju magazina Ja Trgovac i agencije Hendal iz ožujka 2024., 25% hrvatskih građana konzumira meso svakodnevno, što predstavlja porast u odnosu na prethodne godine. Najveći udio, 64%, jede meso nekoliko puta tjedno, dok 6% to čini nekoliko puta mjesečno, a 2% rijetko. Samo 3% ispitanika izjavilo je da uopće ne jede meso.
Piletina je najpopularnija vrsta mesa u Hrvatskoj, koju redovito konzumira 53% građana. Svinjetina slijedi s 36% udjela, dok su ostale vrste mesa znatno manje zastupljene: teletinu konzumira 7%, puretinu 3%, a janjetinu samo 1% konzumenata mesa.
Iako su piletina i svinjetina najčešće konzumirane, kada je riječ o preferencijama, 38% građana navodi piletinu kao omiljeno meso, a 26% svinjetinu. Zanimljivo je da teletinu i janjetinu kombinirano preferira gotovo 30% građana, no njihova stvarna konzumacija je znatno niža, što ukazuje na to da si mnogi građani ne mogu priuštiti skuplje vrste mesa.
Statistički podaci pokazuju da je prosječna godišnja potrošnja mesa peradi po članu kućanstva 19,6 kilograma, dok je potrošnja svinjetine 18,1 kilogram. Govedina i teletina su manje zastupljene s 9,4 kg i 2,2 kg po osobi godišnje, dok je potrošnja ribe 7,8 kg.
Najnovije vijesti iz Hrvatske i svijeta
U kategoriji mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda, slanina je najčešće konzumirana, s 39% građana koji je redovito jedu. Slijede kobasice s 19% i šunka sa 17% udjela.
Ovi podaci ukazuju na to da, iako meso ostaje važan dio prehrane u Hrvatskoj, ekonomski čimbenici značajno utječu na izbor vrsta mesa koje građani konzumiraju.
