Sve više ljudi svakodnevno koristi umjetnu inteligenciju. Programi poput Chat GPT-ja brzo odgovaraju na bilo kakva pitanja na koja su odgovori dostupni na internetu, a zbog brzog agregiranja podataka, mnogima su omiljeni alat za brz dolazak do informacija. Međutim, umjetna inteligencija itekako nije nepogrešiva, a podatke koje plasira kao činjenice potrebno je dodatno provjeriti.
Samostalno pretraživanje o znanstvenim problemima na internetu i samo po sebi može biti riskantno, jer se pacijenti mogu pogrešno uvjeriti da imaju neko zdravstveno stanje, a o tome je u nekim slučajevima teško zaključiti bez pregleda kod liječnika. Umjetna inteligencija im može pružiti dojam da su odgovori koje su dobili provjereni, no zapravo se ne bi smjeli osloniti na umjetnu inteligenciju za zdravstvene savjete.
Generativna umjetna inteligencija još je relativno nova tehnologija i neprestano se mijenja. Australski istraživači proveli su istraživanje o tome na koja pitanja su ljudi potražili odgovore na zdravstvena pitanja. Istraživači su u lipnju prošle godine pitali uzorak od 2000 ljudi jesu li koristili ChatGPT za odgovaranje na zdravstvena pitanja, a otprilike svaki deseti ispitanik je to učinio. Prosječna vrijednost povjerenja u ChatGPT-u u upitniku bila je 3,1 od 5, prenosi Science Alert.
Više od pola ljudi postavilo je ‘riskantno’ pitanje
Istraživači su otkrili da su odgovore na zdravstvena pitanja uglavnom potražili ljudi koji su slabije obrazovani o zdravlju, koji su rođeni u zemljama gdje se ne govori engleski ili koji kućanstvima govore neki drugi jezik (podsjećamo istraživanje je bazirano u Australiji) te je zaključak istraživača da su se umjetnoj inteligenciji obratili ljudi kojima je stručna pomoć teže dostupna.
Najčešća pitanja koja su ljudi postavljali ChatGPT-u odnosila su se na pitanja o određenom zdravstvenom stanju, tumačenje simptoma, preporuku postupaka u liječenju, objašnjenje zdravstvenih pojmova. Istraživači su otkrili da je 61 posto ispitanika postavila barem jedno pitanje za koje se obično treba obratiti liječniku, a takva pitanja su klasificirali kao rizična jer pogrešan savjet može uzrokovati više problema nego pomoći.
Istraživači smatraju da će broj ljudi koji koriste umjetnu inteligenciju uskoro još više narasti, a na tržištu je dostupnije sve više programa generativne umjetne inteligencije. S jedne strane, ova tehnologija privlači ljude koji se već suočavaju sa značajnim preprekama u pristupu zdravstvenoj skrbi i informacijama. Jedna od njezinih glavnih prednosti je što brzo i jednostavno nudi odgovore na pitanja.
Liječnica upozorava na opasnu zarazu koja nema simptome: ‘Važno je redovito ići na preglede’
Umjetna inteligencija ne može zamijeniti pregled kod liječnika
Nedavno objavljeni pregledni rad pokazao je da je generativni AI alati sve sposobniji odgovarati na opća zdravstvena pitanja koristeći jednostavan jezik, iako su manje točni za složenije zdravstvene teme. S druge strane, ljudi se obraćaju općim AI alatima za zdravstvene savjete. To je rizično za pitanja koja zahtijevaju kliničku prosudbu i širi kontekst pacijentove situacije.
Već postoje studije slučaja koje pokazuju opasnosti korištenja AI alata za donošenje odluka o tome treba li otići u bolnicu ili ne. Umjetna inteligencija svakako ne može zamijeniti pregled kod liječnika, no može dati neku preliminarnu informaciju do koje biste mogli doći i pretraživanjem interneta, dok čekate termin za liječnika. Nemojte odbiti otići u bolnicu ili na pregled ako vam to kaže umjetna inteligencija.
Ovo je jedan od razloga zašto je digitalna pismenost sve važnija, pogotovo kako se razvojem umjetne inteligencije otvaraju posve novi horizonti. S vremenom AI će se vjerojatno više koristiti u zdravstvu, no tad će platforme biti visoko specijalizirane i provjereno sigurne, a do tad obraćanje liječniku provjerena je i najbolja metoda.
