Sve smo bliže otkriću lijeka koji bi izliječio probleme s vidom: ‘Naš cilj je ponuditi rješenje pacijentima’

Vid ilustracija (Foto: Unsplash)

Prema podacima iz Hrvatske i svijeta, čak oko 50–60 % odraslih ima neki oblik refrakcijske pogreške u očima što uzrokuje oslabljen vid u raznim oblicima, od kratkovidnost ili dalekovidnosti pa do astigmatizma ili prezbiopije.

Time su problemi s vidom jedni od najčešćih zdravstvenih mana, a izlječenje oštećenog vida bilo bi jedno od najvećih čuda u medicini. Iako nam zvuči nezamislivo, znanstvenici bi zapravo mogli biti na putu takvog otkrića.

Naše oči bi se potencijalno mogle potaknuti na poseban oblik regeneracije koji nadilazi naše prirodne sposobnosti samoizlječenja, pokazuje novo istraživanje. Ključ je u primjeni protutijela koja potiču regeneraciju živčanih stanica u mrežnici.

Oko ilustracija (Foto: Unsplash)

Protein sprječava regeneraciju

Južnokorejski istraživački tim navodi da ovaj tretman pruža nadu za povrat izgubljenog vida koji se inače ne može vratiti. Za sada je metoda testirana samo na miševima.

Evo kako funkcionira: koristi se lijek temeljen na spoju protutijela koji blokira protein prospero homeobox 1 (Prox1). Taj protein nije sam po sebi štetan jer ima važnu ulogu u regulaciji stanica, ali izgleda da sprječava regeneraciju živčanih stanica u mrežnici.

Točnije, Prox1 nakon oštećenja ulazi u potpornu vrstu stanica mrežnice zvane Müllerove glija-stanice (MG), gdje ometa njihove regenerativne sposobnosti. Znamo da MG stanice kod nekih riba same regeneriraju živčane stanice mrežnice, no kod sisavaca Prox1 djeluje kao blokator MG stanica – što ovaj tretman uklanja, prenosi Science Alert.

Mislila da je udarila nožni prst, ali onda je stigla dijagnoza: ‘Život mi je preletio pred očima’

‘Sisavci nemaju sposobnost regeneracije mrežnice’

„Osobe s degenerativnim bolestima mrežnice teško vraćaju vid zbog nesposobnosti regeneracije mrežničnih stanica“, pišu istraživači. „Za razliku od hladnokrvnih kralježnjaka, sisavci nemaju MG-posredovanu regeneraciju mrežnice, što ukazuje na ograničenu regenerativnu sposobnost MG stanica u sisavaca.“


Znanstvenici su uspješno testirali svoju metodu blokiranja Prox1 u laboratorijskim pokusima i na miševima, što sugerira da bi pristup mogao funkcionirati i kod ljudi, uz daljnji razvoj.

Štoviše, pokazalo se da učinci zadržavanja Prox1-a pod kontrolom traju šest mjeseci i više, što ovo čini prvim uspješnim dugotrajnim obnavljanjem živčanog tkiva mrežnice kod sisavaca.

Laboratorijski miš (Foto: Pixababy)

Klinička ispitivanja mogla bi početi 2028.

„Kod miševa, Prox1 u MG stanicama dolazi iz susjednih neurona mrežnice putem međustaničnog prijenosa“, pišu istraživači. „Blokiranje tog prijenosa omogućuje preprogramiranje MG stanica u progenitorske stanice mrežnice kod oštećenih miševa.“

Jasno je da je pred znanstvenicima još puno posla prije nego što ova metoda bude testirana na ljudima, no istraživanje je otkrilo ključan biološki razlog zbog kojeg sisavci ne mogu regenerirati stanice u oku – i pokazalo da se sposobnost samoizlječenja ipak može otključati. Znanstvenici procjenjuju da bi klinička ispitivanja mogla započeti do 2028. godine.

Ovo istraživanje povezuje se s drugim pokušajima popravljanja oštećenja oka: od aktiviranja mrežničnih stanica laserima do transplantacije matičnih stanica, proučavaju se različiti pristupi.

Mislili da ima upalu slijepog crijeva, ali istina je bila gora: Liječnike šokiralo što su našli

Stotine milijuna ljudi ima bolesti mrežnice

Kod degenerativnih bolesti mrežnice, poput retinitis pigmentose i glaukoma, riječ je o stotinama milijuna ljudi pogođenih diljem svijeta. Jednom kada se vid izgubi, ne vraća se.

Također znamo da svjetska populacija stari. Ova otkrića mogla bi imati važan utjecaj na očuvanje kvalitete života u starijoj dobi – života bez gubitka vida koji bi inače nastupio.

„Naš cilj je ponuditi rješenje pacijentima koji su u riziku od sljepoće, a trenutačno nemaju odgovarajuće mogućnosti liječenja“, kaže Eun Jung Lee, biologinja s Korejskog instituta za naprednu znanost i tehnologiju (KAIST).