Golemi rasjed koji se proteže od sjeverne Kanade do Aljaske, Tintina, desetljećima se smatrao tek tihim svjedokom nekadašnje geološke aktivnosti. Ipak, nova znanstvena istraživanja upozoravaju da ta uspavana pukotina u zemljinoj kori možda krije potencijal za katastrofu.
Naime, tim stručnjaka sa Sveučilišta Victoria i Sveučilišta Alberta pronašao je dokaze da je Tintina u prošlosti već bila poprište snažnih potresa. Analiza tla otkrila je tragove dvaju velikih podrhtavanja, prvog prije oko 2,6 milijuna godina i drugog prije približno 132 tisuće godina.
Iako posljednjih 12 tisuća godina nije zabilježena značajna seizmička aktivnost, upravo ta tišina zabrinjava znanstvenike. Smatraju da se duž rasjeda godinama nakupljao ‘stres’, što znači da bi naglo oslobađanje energije moglo izazvati razorni potres s ozbiljnim posljedicama, prenosi Science Alert.
‘Analiza pokazuje zabrinjavajuću statičnost’
Zahvaljujući modernoj tehnologiji, znanstvenici sada mogu zaviriti u geološku prošlost s preciznošću koja je donedavno bila nezamisliva. Posebno se ističe LIDAR, odnosno tehnologija koja laserskim snimanjem bilježi i najsitnije promjene u reljefu. Upravo je ona omogućila istraživačima da mapiraju tragove drevnih potresa duž rasjeda Tintina.
Iako se u posljednje vrijeme bilježe manji potresi magnitude 3 do 4, oni ne znače da se nakupljena energija unutar rasjeda oslobađa. Geolog Theron Finley upozorava da analiza pokazuje zabrinjavajuću statičnost jer se Tintina već milijunima godina nije značajno pomaknula, iako bi uobičajenim ritmom do sada trebala pokazati pomicanje od oko šest metara. Takva tišina, ističu stručnjaci, može značiti da se napetost približava kritičnoj točki.
Nadalje, znanstveni modeli predviđaju da bi eventualni snažan potres mogao doseći više od 7,5 stupnjeva po Richteru. U tom bi slučaju posljedice osjetila cijela regija, uključujući Dawson City, naselje s oko 1.600 stanovnika. Osim potencijalne štete na infrastrukturi, opasnost prijeti i lokalnim ekosustavima te gospodarstvu koje ovisi o stabilnosti tla.
Zagrepčanku šokiralo na koju je životinju naišla na Sljemenu: ‘Otkud ona tu, iz grmlja je provirila’
Znanstvenici istaknuli što je ključno
Zaključno, autori spomenute studije upozoravaju da je nastavak paleoseizmičkih istraživanja ključan za razumijevanje ponašanja rasjeda Tintina. Poseban je izazov otkriti u kojim vremenskim razmacima dolazi do velikih potresa te kakvu ulogu u tome imaju vanjski čimbenici, poput klimatskih promjena i povlačenja ledenjačkog pokrova.
Unatoč znatnom napretku u proučavanju potresa u sjevernoj Kanadi i Aljasci posljednjih desetljeća, znanstvenici ističu da je spoznaja o stvarnoj prijetnji još uvijek djelomična. Tintina, iako naizgled tiha, ostaje rasjed koji može skrivati ozbiljan seizmički potencijal. Rezultati spomenutog istraživanja objavljeni su u časopisu Geophysical Research Letters.
