Većina nas je dobro upoznata s osjećajem umora nakon neprospavane noći. No, neki korisnici društvenih mreža su umor odveli u ekstrem, sudjelujući u tako zvanom “izazovu bez spavanja“.
Jedan 19-godišnji YouTuber, Norme, prenosio je uživo svoj pokušaj obaranja svjetskog rekorda u broju uzastopnih dana bez sna. Nakon 250 sati, gledatelji su izrazili zabrinutost za Normeovo zdravlje i dobrobit, no uspješno je završio svoj eksperiment ne spavajući čak 264 sata i 24 minute, prenosi Science Alert.
Unatoč njegovim tvrdnjama da je oborio svjetski rekord, napor nije bio dovoljan da nadmaši posljednjeg Guinnessovog rekordera Roberta McDonalda, koji je 1986. godine bez sna izdržao 453 sata – gotovo 19 dana!
Nije uspio srušiti Guinnessov rekord
Godine 1997., Guinnessova knjiga rekorda prestala je pratiti rekord za najdulje vrijeme bez spavanja iz sigurnosnih razloga – i to s pravom. Ostanak bez sna kroz dulje razdoblje može biti izrazito opasan.
Odrasle osobe trebale bi redovito spavati više od sedam sati svake noći. Kroničan nedostatak sna povećava rizik od više stanja poput depresije, dijabetesa, pretilosti, srčanog udara, hipertenzije i moždanog udara.
San je važan dio naše dnevne rutine. Omogućuje mnogim tjelesnim sustavima da se odmore i fokusiraju na obnovu i oporavak. Tijekom prva tri stadija sna, parasimpatički živčani sustav – koji regulira odmor i probavu – preuzima kontrolu. To smanjuje broj otkucaja srca i krvni tlak. U završnoj fazi, fazi brzog pokreta očiju (REM), aktivnost srca se povećava, a oči se kreću – ova faza je ključna za kognitivne funkcije poput kreativnosti, učenja i pamćenja. Konzumacija alkohola ili kofeina prije spavanja može poremetiti te cikluse spavanja.
Akutan i kroničan nedostatak sna
Nedostatak sna može biti akutan ili kroničan. Akutna deprivacija može se dogoditi tijekom jednog ili dva dana. Iako se čini kao kratko razdoblje, 24 sata bez sna može uzrokovati veći stupanj funkcionalnog oštećenja nego biti malo iznad granice dozvoljene količine alkohola u krvi za vožnju. Simptomi akutne deprivacije sna mogu uključivati natečene oči ili tamne podočnjake, razdražljivost, kognitivni pad, moždanu maglu i pojačanu želju za hranom.
Tijekom drugog dana bez sna, simptomi se pojačavaju, dolazi do promjena u ponašanju i daljnjeg pada kognitivnih funkcija. Potreba tijela za snom postaje jača, što uzrokuje “mikrosan” – spontane drijemeže koji traju oko 30 sekundi. Potreba tijela za hranom se povećava, kao i fiziološki odgovori poput sistemske upale i oslabljenog imunološkog odgovora, što nas čini podložnijima bolestima.
Treći dan bez sna može izazvati snažnu želju za spavanjem, povećavajući vjerojatnost duljih mikrosnova, depersonalizaciju – osjećaj odvojenosti od stvarnosti – i halucinacije. Nakon četvrtog dana nespavanja, svi simptomi postaju puno gori, napredujući do psihotičnih stanja uzrokovanih nedostatkom sna, kada osoba više ne može pravilno interpretirati stvarnost te osjeća bolnu želju za snom.
Ako imate problema sa spavanjem, ovo bi mogao biti razlog: ‘Nemam energije ni za druženje’
Ostavlja dugoročne posljedice
Oporavak od deprivacije sna varira od osobe do osobe; nekima je dovoljno jedno dobro noćno spavanje, dok drugima mogu trebati dani ili tjedni. Međutim, studije su pokazale da oporavak sna često ne poništava metaboličke promjene koje mogu uzrokovati debljanje i smanjenje osjetljivosti na inzulin, čak i nakon relativno kratkih razdoblja nedostatka sna.
Radnici u smjenama mogu biti stalno uskraćeni za san. Radnici noćne smjene u prosjeku spavaju jedan do četiri sata manje dnevno nego osobe čiji radni sati padaju unutar dnevnog svjetla, što može povećati rizik od ranije smrti.
Mnoga istraživanja pokazala su da premalo sna povećava rizik od smrti. No, previše sna također je povezano s povećanim rizikom od smrti. Najbolje je za zdravlje izbjegavati izazove na društvenim mrežama i umjesto toga birati dobre higijenske navike spavanja kako biste dobili sedam do devet sati kvalitetnog sna. Vaše tijelo će vam biti zahvalno.
