Finska Agencija za sigurnost hrane, koja djeluje pod njihovim Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva, objavila je novu piramidu zdrave prehrane, koja naglašava prednosti konzumiranja voća, povrća i cjelovitih žitarica.
Piramida pokazuje da bi ljudi trebali izbjegavati mesne prerađevine i industrijske slatkiše, a uz piramidu priložene su i fotografije raznolikih zdravih obroka. Međutim, Hrvati su uočili jednu stvar, da prosječna osoba jednostavno nema novca svaki dan jesti takva jela.
“Jedem ono za što imam novca”, jednostavno je istaknuo jedan korisnik u raspravi na Redditu. “Razumijem, ali opet imaš kakav-takav izbor za isti cjenovni rang – žitarice su bolje od salame. No ima i ekipe koja će tu lovu trošiti na cigarete, 4 kave dnevno u kafiću i kladionice, a jesti smeće i kukati kako je hrana skupa. Kad bi ljudi bili svjesni da je hrana poput ulja ili goriva za automobil, gdje pogrešno ulje ili gorivo može raditi nenadoknadivu štetu motoru, razmišljali bi puno drugačije”, odgovorio mu je drugi.
‘Najviše bismo trebali jesti voće i povrće’
“Ispada da su Finci biljojedi. Možeš si mislit na onakvoj hladnoći da bi preživjeli s ovom piramidom”, “Izumili su kuće, ali netko mora te kuće i zazidati. Teško da to mogu samo na voću i povrću”, bili su neki od komentara koji smatraju da ovakva piramida ne može biti realistična.
Kontaktirali smo Hrvatski zavod za javno zdravstvo kako bi nam pojasnili vrijede li ista pravila zdrave prehrane i za ljude u Hrvatskoj, a odgovorili su da su navedene preporuke univerzalno primjenjive te su pomnije prikazali što piramida i priloženi podaci predstavljaju.
“Baza piramide je voće i povrće, koje bismo, prema finskim nutricionistima, trebali najviše jesti. Idući kat piramide čine žitarice i krumpir te proizvodi od njih poput kruha, krekera i pahuljica. Navedena Piramida pravilne prehrane prati Finske nacionalne smjernice koje su usmjerene na prehranu temeljenu na biljnim namirnicama zbog pozitivnog utjecaja na zdravlje i okoliš”, pojasnili su pa rekli da postoje neke razlike u usporedbi s piramidom iz 2014. godine.
Liječnica savjetuje: Jedna zdjelica ove hrane može imati sličan učinak kao i tablete za spavanje
Lokalna, raznovrsna i umjerena prehrana
“Razlike se odnose na nastojanju da se poveća konzumacija i raznolikost povrća, bobičastog voća i drugog voća, cjelovitih žitarica, mahunarki, održivo ulovljene ili uzgojene ribe te smanji potrošnja crvenog mesa i mesnih proizvoda. Bazu piramide čini voće i povrće. Ono što nije vidljivo iz same piramide, a stoji u smjernicama je povećanje preporučene količine unosa povrća, bobičastog voća i ostalog voća s 500 grama na 500 – 800 grama”, komentiraju iz HZJZ-a.
“Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, uključivanje voća i povrća u svakodnevnu prehranu može smanjiti rizik od nekih nezaraznih bolesti, uključujući kardiovaskularne bolesti i određene vrste raka, a ako se konzumira kao dio zdrave prehrane s niskim udjelom masti, šećera i soli/natrija, voće i povrće također može doprinijeti smanjenju rizika od nastanka debljine.
Preporučena prehrana je lokalna, raznovrsna i umjerena s naglaskom na užitak u jelu. Uz model Piramide priloženo je nekoliko primjera modela Tanjura pravilne prehrane, odnosno setova preporučenih obroka kako bi se preporuke lakše provodile u svakodnevnom životu, što je možda i važniji edukativni alat od same Piramide.
‘Tip nordijske prehrane sličan mediteranskoj’
Preporuke koje su navedene univerzalno su primjenjive, jer imaju za cilj pozitivan utjecaj, na zdravlje smanjenjem unosa soli, dodanog šećera, zasićenih masnoća i visoko prerađene hrane, a povećanje unosa voća i povrća, cjelovitih žitarica, mahunarki te ribe, dok je odabir namirnica karakterističan za prehranu stanovnika nordijskog podneblja.
Ovaj tip nordijske prehrane vrlo je sličan mediteranskom načinu prehrane kojemu težimo kao nutritivno bogatoj prehrani koja podržava zdravlje i dugovječnost”, zaključili su.
Detaljne informacije kao i primjere modela Tanjura pravilne prehrane možete pogledati na poveznici.
