U petak se obilježava Svjetski dan kravate. Osamnaesti listopada slavi kravatu kao dio hrvatske i svjetske kulturne baštine. Kravata je prepoznata kao simbol elegancije, dostojanstva i poštovanja, a njeno porijeklo veže se uz hrvatske vojnike iz 17. stoljeća koji su nosili marame koje su kasnije postale preteče današnjih kravata.
Godine 2008. Hrvatski sabor je taj datum proglasio Danom kravate kako bi se dodatno istaknula važnost i doprinos Hrvatske ovom svjetski poznatom modnom dodatku.
Hrvati su doista zaslužni za kravatu, iako nisu izravno “izmislili” ovaj modni dodatak u njegovom današnjem obliku. Priča o kravati potječe iz 17. stoljeća kada su hrvatski vojnici u službi francuskog kralja Ludovika XIII. nosili marame vezane oko vrata kao dio vojne uniforme.
Francuska Kravat pukovnija
Nedugo nakon Tridesetogodišnjeg rata, već 1667. godine, u francuskoj je vojsci osnovana posebna Kravat pukovnija Royal Cravates. Bili su to laki konjanici naoružani kratkim puškama, a pripadnike tih vojnih jedinica nazivali su “Hrvatima”. U srednjoj i zapadnoj Europi to je ime postalo sinonim za vrstu lakih konjanika. S vremenom je osim Hrvata među njima bilo sve više Mađara, Poljaka, Rumunja i ostalih istočnoeuropskih naroda.
Francuzi su brzo primijetili ovaj modni detalj, nazvali ga “cravate” (prema “Hrvatima”) i usvojili ga kao simbol elegancije. S vremenom se ovaj modni dodatak proširio i evoluirao u ono što danas poznajemo kao kravatu. Hrvatska se danas s ponosom ističe kao domovina kravate, što je i dio turističke i diplomatske strategije države.
U Hrvatskoj su se kravate počele proizvoditi u drugoj polovici 20. stoljeća. Jedna od ključnih osoba koja je popularizirala kravatu u modernoj Hrvatskoj bio je Marijan Bušić, koji je 1990. godine osnovao modnu kuću Croata, specijaliziranu za proizvodnju kravata.
Najveća kravata ikad
Bušić je kroz tu inicijativu promovirao povijesnu i kulturnu važnost kravate kao simbola hrvatskog identiteta. Modna kuća Croata danas je poznata po proizvodnji kravata visoke kvalitete, a brend je postao globalno prepoznatljiv, predstavljajući kravatu kao hrvatski izum i kulturni simbol.
Marijan Bušić je također 1997. godine osnovao neprofitnu udrugu Academiju Cravaticu kojoj je cilj promicanje i očuvanje kravate kao kulturnog simbola hrvatske baštine. Organizacija se bavi istraživanjem povijesti kravate, i promocijom Hrvatske putem diplomatskih i kulturnih inicijativa povezanih s kravatom. Udruga također pokreće projekte postavljanja velikih kravata na znamenite građevine, a u lipnju ove godine otvorili su i Muzej kravate u Zagrebu.
Među najpoznatijim projektima udruge je “Kravata oko Arene“, proveden u Puli 2003. godine, kada je kravata dugačka 808 metara i široka 25 metara postavljena oko Arene. Ova kravata ostaje zabilježena kao najduža kravata ikad izrađena i postavljena.
Novi interaktivni program HNK okupit će kazališne stručnjake: Otkrivena je tema prvog susreta
Popularni Windsor čvor
U kasnim 1990-ima dvojica istraživača s Cambridgea, Thomas Fink i Yong Mao, koristili su matematičko modeliranje kako bi izračunali da postoji čak 85 teorijskih mogućnosti za vezanje standardnog čvora kravate. Ograničili su broj “poteza” na devet, a od tih 85, samo desetak čvorova odgovara uobičajenim simetričnim stilovima. Najpopularniji načini vezanja kravate uključuju običan čvor, dvostruki čvor, mali čvor, klasični Windsor i polu-Windsor. Posebno je zanimljiv “Atlantic stil” gdje se čvor veže odostraga, što ga čini atraktivnim, kao i leptir-mašna.
Windsor čvor, jedan od najpopularnijih stilova, dobio je ime po vojvodi od Windsora, kralju Edvardu VIII., poznatom po svojoj kratkoj vladavini i abdikaciji zbog ljubavi prema Wallis Simpson. Vojvoda je bio modno osviješten, a njegov način vezanja kravate ostao je prepoznatljiv i popularan do danas.
