Savjet žene koja je preživjela opaki rak: ‘Koliko god strašno zvučala dijagnoza, ona ne znači kraj’

Bolnica, ilustracija (Foto: Sandra Simunovic / CROPIX)

U sklopu očuvanja zdravlja žena velika se važnost pridaje zdravlju dojki. Kako bi se djevojke i žene upoznale s tehnikama očuvanja zdravih dojki, a one koje su već oboljele doznale više o zahvatu koji pacijenticama vraća psihofizičku cjelovitost, svake se godine održava Međunarodni dan dojki & BRA DAY 2024. Ove će se godine održati na zagrebačkom Cvjetnom trgu u subotu 28. rujna od 10 do 14 sati.

Tu akciju već tradicionalno, devetu godinu, organizira Hrvatska liga protiv raka, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) te Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom. Pokrovitelji su Ministarstvo zdravstva i zagrebački gradonačelnik te Akademija za plastičnu kirurgiju.

Podupiratelji akcije su Motiva, Affidea, Specijalna bolnica Primamed, Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar”, Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, Sveučilište u Zagrebu – Medicinski fakultet, Klinička bolnica Dubrava – Klinika za plastičnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju, Hrvatsko društvo za plastičnu rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju te Zajednica pacijenata oboljelih od raka Sv. Juraj.

Opaka bolest koja se često vraća: Novi krvni test može pomoći u liječenju

Treći najzloćudniji rak

Što je zapravo rak dojke? To je najčešći oblik zloćudne bolesti i treći maligni uzrok smrti kod žena, nakon raka pluća te debelog i završnog crijeva. Posljednjih je dvadesetak godina incidencija (učestalost) raka dojke u Hrvatskoj u porastu, s time da je do značajnijeg povećanja broja novooboljelih došlo nakon 2006. godine, kada je u Hrvatskoj uveden nacionalni program probira na rak dojke.

Trend mortaliteta (smrtnosti) nakon niza godina stabilnog trenda posljednjih je osam godina u padu, i to za 25 do 30 posto u odnosu na godine s najvećim brojem umrlih žena. Prema podacima registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je u 2021. godini zabilježeno 2928 novih slučajeva raka dojke (stopa 145,6/100.000), a od te zloćudne bolesti u 2022. godini umrlo je 647 žena (stopa 32,2/100.000).

Već sama spoznaja da ima karcinom dojke kod žene stvara određeni otpor i nelagodu. Treba znati da se svaka žena u tom trenutku suočava s gubitkom dijela tijela te stoga treba naznačiti kako postoje razne rekonstruktivne metode kako bi žena vratila svoju ženstvenost.

Bolnica (Foto: Unsplash)

Razne tehnike

U Hrvatskoj su na raspolaganju sve tehnike rekonstrukcije dojke nakon odstranjivanja raka, a upravo je akcija Dan dojki & BRA DAY (Breast Reconstruction Awareness Day) posvećena ponajprije edukaciji kako sačuvati zdrave dojke, kako najbolje izliječiti oboljele dojke te osvijestiti žene o suvremenim mogućnostima rekonstrukcije ako je dojka uklonjena zbog raka, jer je upravo rekonstrukcija dojke zahvat koji ženi vraća psihofizičku cjelovitost i pozitivno utječe na izlječenje.


Ženama oboljelima od raka dojke u Hrvatskoj su na raspolaganju sve tehnike kojima se radi rekonstrukcija dojke vlastitim tkivom, kao i kombinirane tehnike uporabe vlastitog tkiva i implantata ili samo implantata. Svakako treba naglasiti da rekonstrukcija dojke ne utječe na povrat bolesti niti je prepreka u dijagnostici eventualnog lokalnog povrata.

Iako možemo očekivati sve više slučajeva raka dojke, smrtnost od njega u Hrvatskoj je u padu. Dan dojki & BRA DAY uvod je u mjesec listopad te najava Nacionalnog dana borbe protiv raka dojke koji se održava 1. listopada i ulazak u mjesec ružičaste vrpce.

Bitka Zagrepčanke Ljerke protiv nekoliko karcinoma: ‘Majka nikad nije saznala da imam rak’

Simboličan ukras

U sklopu akcije održat će se humanitarna donacija za sadnice vrijeska – ukrasne biljke koja opstaje u raznim vremenskim uvjetima, a simbolična je i za ovu akciju. O tome postoji li prevencija u pogledu očuvanja zdravlja dojki, porazgovarali smo s izv. prof. prim. dr. sc. Domagojem Eljugom, dr. med., specijalistom plastične, rekonstrukcijske i estetske kirurgije.

“Uoči listopada, mjeseca koji je posvećen ženama koje se bore protiv raka dojke, pokrenuli smo javnozdravstvenu kampanju kojoj je cilj educirati žene o načinu očuvanja zdrave dojke, osvijestiti ih o važnosti ranog otkrivanja bolesti, pravovremenog liječenja, ali i educirati žene o mogućnostima rekonstrukcije dojke. Za sve žene vrijedi pravilo da se promjenom stila života i odbacivanjem nezdravih navika može prevenirati gotovo četvrtina svih karcinoma, pa tako i karcinoma dojke. Veliki su rizični faktori pušenje i prekomjerni unos alkohola”, rekao je.

Dodao je kako su preporuke i dio europskog kodeksa protiv raka, a odnose se na održavanje zdrave tjelesne težine uz redovitu tjelesnu aktivnost te zdravu prehranu koja uključuje mahunarke, povrće, voće, integralne žitarice, a potiče se smanjivanje unosa alkohola, suhomesnatih proizvoda, hrane s velikim sadržajem soli, visokokaloričnih namirnica i napitaka.

Ilustracija (Foto: Freepik)

Preventivni pregledi

“Mlade majke i višerotkinje, kao i majke koje dulje doje, zaštićenije su od nastanka raka dojke. Unatoč pridržavanju ovih preporuka, sve žene moraju redovito odlaziti na preventivne preglede dojki. Zdrave žene naručuju se na ultrazvučne preglede od dvadesetih godina, a nadopunjavanje mamografijom preporučuje se od četrdesete godine života.

Dinamika samih pregleda ili uključivanje dodatne dijagnostike ovisi o riziku koji se procjenjuje za svaku ženu individualno. Svrha je tih pregleda da se kod zdravih žena bez simptoma rak dojke otkrije u što je moguće ranijoj fazi, jer tada je moguće postići gotovo potpuno izlječenje. A time ćemo u konačnici utjecati na smanjivanje smrtnosti od raka dojke”, istaknuo je dr. Eljuga.

No, kada se bolest već dijagnosticira, zanimalo nas je na koji način oboljela osoba može vratiti vjeru u život i nastaviti se boriti protiv bolesti. Doktor je odgovorio kako dobiti dijagnozu raka danas nije jednako kao prije 30 ili više godina.

Poznatoj voditeljici nakon što je pobijedila rak dojke preminuo sin: ‘On jednostavno nije mogao’

Sličan put

“Ako se otkrije na vrijeme, možemo govoriti o gotovo potpunom izlječenju. Napretkom medicine i brojnih modaliteta liječenja te uvidom u molekularnu razinu svakog tumora, danas je moguće ženama ponuditi personaliziranu terapiju koja se posebno prilagođava svakom pacijentu. Stoga je cilj današnjeg liječenja pretvoriti karcinom u kroničnu bolest.

Unatoč tim pozitivnim pomacima i puno boljim ishodima u liječenju, većina osoba koja dobije dijagnozu raka prolazi sličan put. Kod mnogih se javlja strah od neizvjesne budućnosti, osamljenost, depresija te potištenost. Nakon faze prihvaćanja i okretanja pozitivnim vrijednostima, dijagnoza može biti pozitivna prekretnica u promjeni prioriteta u životu. Podrška obitelji, partnera i prijatelja vrlo je važna u cijelom procesu liječenja, uz podršku brojnih udruga žena liječenih od raka dojke koje pružaju nemjerljivu pomoć u rehabilitaciji i psihološku potporu”, naglasio je dr. Eljuga.

Govorio je o rekonstrukcijskim zahvatima, pri čemu je istaknuo kako se time ženama nadomješta dojka koja se morala odstraniti radi postizanja onkološke sigurnosti. Najčešći razlozi za odstranjenje dojke su smještaj i veličina tumora, biološka agresivnost tumora ili želja bolesnice da se smanji rizik od obolijevanja od raka dojke. Najvažniji dio rekonstrukcije prvi je korak, a on uključuje detaljan razgovor, pregled i mjerenja, nakon čega se u dogovoru sa ženama odabire najprikladnija metoda.

Bolnica, ilustracija (Foto: Duje Klaric / CROPIX)

Detaljne informacije

“Rekonstrukciju dojke moguće je obaviti uz uporabu silikonskih proteza ili ekspandera koji se postavljaju pod prsni mišić ili pod kožu ili pak uporabom vlastitog tkiva koje se može uzeti s raznih dijelova tijela ili kombinacijom tehnika. Za postizanje što boljih rezultata često uzimamo i masne stanice s trbuha ili bokova te njima popravljamo konture dojke nakon rekonstrukcije.

Rekonstrukcijski zahvat nije pogodan ni prihvatljiv za svaku ženu, ali one mlađe i srednje životne dobi trebale bi dobiti detaljne informacije o brojnim mogućnostima rekonstrukcije dojke kako bi mogle donijeti informiranu odluku o tome hoće li se podvrgnuti tom zahvatu ili ne.

Ako je zbog planiranog liječenja potrebno odgoditi rekonstrukciju, svaka se žena može javiti plastičnom kirurgu radi dogovora o naknadnoj rekonstrukciji. Ne postoji ni jedna tehnika koja se radi u svijetu a da je ne koristimo na našim pacijentima”, naveo je doktor.

‘NIJE ME INSPIRIRALO NIŠTA LIJEPO VEĆ MUKA’! Pacijentice s rakom dojke osnažuju se i povezuju s antistres umjetnošću protiv depresije

Nepoznat uzrok

Zanimalo nas je i što je okidač i zašto zapravo dolazi do raka dojke. Doktor Eljuga je odgovorio kako se nažalost i dalje ne može sa sigurnošću reći koji je okidač za nastanak raka, ali se zna da je kod 5 do 10 posto žena koje obole od raka dojke uzrok nasljedni materijal od roditelja, odnosno, riječ je o nasljednom raku dojke.

“Kod tih žena proces nastanka u izravnoj je vezi s promjenama na genima koje nazivamo mutacijama. BRCA 1 i BRCA 2 geni, dok nisu mutirani, ne stvaraju zdravstvene probleme.

Međutim, kod žena koje naslijede mutaciju jednog ili oba BRCA gena postoji veći rizik od nastanka raka dojke. Kod njih se rak dojke u pravilu javlja u ranijoj životnoj dobi nego kod žena koje te promjene u genima nemaju. Kod takvih žena, kao prevencija nastanka karcinoma u obzir dolazi, između ostaloga, i preventivno uklanjanje obiju dojki uz rekonstrukciju, a sve kako bismo sveli rizik od obolijevanja na minimum”, naglasio je dr. Eljuga.

Bolnica, ilustracija (Foto: Pixabay)

Važna je genetika

Na kraju je rekao kako se kampanjom obilježavanja Međunarodnog dana dojki žele osvijestiti žene o važnosti očuvanja zdravih dojki, želi se ukazati na nužnost odlazaka na redovite preventivne preglede dojki te educirati sve one žene kojima će trebati ukloniti dojku zbog raka ili one kojima je dojka već uklonjena da je mogu rekonstruirati nekom od brojnih kirurških tehnika koje izvode plastični i rekonstrukcijski kirurzi.

“A koliko je taj zahvat bitan za zadovoljstvo pacijenata, najbolje su pokazale brojne pacijentice koje su podijelile svoju priču i time potaknule i ohrabrile sve one žene koje će se nažalost tek suočiti s dijagnozom raka dojke”, zaključio je pokretač Dana dojki & BRA DAYA u Hrvatskoj te tajnik Hrvatske lige protiv raka izv. prof. prim. dr. sc. Domagoj Eljuga, dr. med., specijalist plastične, rekonstrukcijske i estetske kirurgije.

Pozvao je sve da se pridruže akciji i poslušaju korisne savjete stručnih osoba. Za vrijeme akcije bit će izloženi i motivi implantata te će svi prisutni moći vidjeti kako zapravo implantati izgledaju i od kojih se materijala izrađuju.

Beroš se hvali, a Zagrepčanka otkrila istinu o teškoj bolesti: ‘Nadam se da ćete izaći u javnost’

Susret s dijagnozom

Suočavanje s dijagnozom karcinoma zaista je težak trenutak i sama spoznaja da ništa više nije i neće biti kao prije presudna je u životu žene. Jedna od hrabrih i snažnih žena koje su željele ispričati svoj slučaj jest Karolina Vencl Livazović. Ovo je njezina priča.

“Uvijek sam bila odgovorna prema svome zdravlju i redovito sam se kontrolirala. Između dvije kontrole, krajem studenoga 2022., uočila sam promjenu na dojci i odmah se naručila na ultrazvuk. Na ultrazvuku se jasno vidjela tvorba i doktor me uputio na core biopsiju. Ona je potvrdila da je riječ o karcinomu dojke. Taj dan kada sam dobila dijagnozu, uz mene su u bolnici bili suprug i sestrična.

Osjećala sam se kao da mi je netko izmaknuo tlo pod nogama. Užasan šok. Stalno mi je prolazilo kroz glavu: ‘Umrijet ću, a toliko toga još želim napraviti.’ U to vrijeme puno sam čitala i informirala se o svojem tipu karcinoma, željela sam upoznati neprijatelja i znati s čime se borim. I napravila sam plan borbe.

Bolnica (Foto: Nikola Vilic / CROPIX)

Razgovori sa ženama

U tom razdoblju puno su mi pomogli razgovori sa ženama koje su prošle isto. Liječenje raka dojke ovisi o njegovoj veličini, tipu i godinama pacijentice. U mojem slučaju plan je liječenja bio prvo kemoterapija te potom operacija. Uslijedio je niz dodatnih pretraga i priprema prije nego što sam započela s kemoterapijom. Onkološki dio svojeg liječenja odradila sam u KBC-u Osijek pod vodstvom svoje onkologinje dr. Josipe Flam.

Od početka liječenja doktorica mi je velika potpora i ni u jednom trenutku nije dopustila da posumnjam u ishod liječenja i uvijek je spremna odgovoriti na sva moja pitanja. Prošla sam 16 ciklusa kemoterapije u šest mjeseci. U to vrijeme nisam radila i sav je fokus bio na liječenju. Znam da mi je u glavi bilo da moram učiniti sve što je u mojoj moći da izdržim kemoterapiju. Imala sam cilj. Puno sam se odmarala, čitala, dobro sam jela, provodila vrijeme u prirodi i družila se s dragim ljudima.

Kemoterapiju sam dobro podnosila i zapravo sam se prije početka pripremila da će mi možda biti puno gore nego što je zapravo bilo. Neka hrana mi je promijenila okus, no i dalje sam normalno jela, što smatram da je bilo vrlo važno. Nisam za vrijeme kemoterapije gubila kilažu. Smatram da sam imala sreće jer sam na liječenju susretala žene koje su puno teže prolazile kroz kemoterapiju.

Zločudna bolest promijenila joj je život: ‘Najgore od svega što ljudi bježe od vas kao da ste zarazni’

Priprema za operaciju

Paralelno s kemoterapijom planirala sam i operaciju te sam se obratila doktoru Domagoju Eljugi. On je uz moju onkologinju jako važna osoba u mom životu. Potpuno im vjerujem kada se radi o mom zdravlju, velika su podrška i pružaju osjećaj sigurnosti da je sve dobro i da će tako i ostati. Operacija je uslijedila nakon mjesec dana od zadnje kemoterapije, u KB-u Dubrava.

Doktor Eljuga je kroz cijeli proces pripreme za operaciju puno razgovarao sa mnom, objasnio mi cijeli postupak operacije i oporavka i uvijek bio dostupan za sva moja pitanja. S kirurške strane uklonjeno je tkivo dojke i ugrađen je ekspander koji se postupno punio. Taj ekspander je nakon određenog vremena zamijenjen implantatom te je napravljena rekonstrukcija druge dojke implantatom u svrhu smanjivanja rizika od nastanka karcinoma.

Od operacije sam se oporavila vrlo brzo. Zadovoljna sam kako je sve prošlo i zahvalna što danas postoji toliko mogućnosti koje ženama omogućuju da se ponovno dobro osjećaju u svojem tijelu. Cijelo ovo iskustvo prisililo me da razmislim dobro o svome životu, o onome što je dobro, što je loše i što trebam mijenjati. Ne živciram se više zbog nebitnih stvari i stvari na koje ne mogu utjecati. Izbjegavam stres. Više vremena provodim u prirodi.

Ženama koje su se upravo susrele s dijagnozom ili su na liječenju od ove bolesti želim poručiti – ona ne znači kraj. Koliko god strašno zvučala dijagnoza, ona ne znači kraj. Danas postoji puno mogućnosti liječenja, medicina napreduje svakim danom, a naši su liječnici izvrsni. Nismo ni svjesne što sve naše tijelo može podnijeti i u konačnici se oporaviti. Probajte naći nešto lijepo i što vas veseli u svakome danu. Razgovarajte sa ženama koje su prošle isti put. U konačnici, život je lijep i vrijedan je življenja.”