Nazivali su je najvećim vampom hrvatskog filma, sjećaju je se kao fatalne Marijane iz svevremenskog klasika Kreše Golika “Tko pjeva zlo ne misli”, a ove bi godine velika dama hrvatskog kazališta, televizijska i filmska glumica te poliglotkinja Vida Jerman napunila 85 godina. Neprežaljena glumica preminula je prije 13 godina, a iza nje su ostale brojne odigrane uloge, dok je jednom izazvala podijeljene reakcije.
Jednako kako je prašinu podigla njezina kolegica Jagoda Kaloper ulogom u filmu Dušana Makavejeva “W. R. Misterije organizma” iz 1971. godine, to je učinila i Vida Jerman s filmom “Maškarada” redatelja Boštjana Hladnika.
Naime, glumice su se našle u središtu pozornosti jer su se nage pojavile u prilično slobodnim scenama na velikom platnu. Nazivali su ih seksualnim revolucionarkama, a one su se svojih uloga dotaknule u zajedničkom intervjuu za zagrebački Start 1971. godine.
Upitana kako se osjeća kad publika zviždi i dobacuje za vrijeme projekcije filma, Vida je rekla kako joj je više od zvižduka publike smetalo što je, prema njezinu mišljenju, nedostajalo 20 minuta materijala, zbog čega je, govorila je, film izgubio “svaki sok, smisao”.
Ista lica
Čini se da hrvatska publika tada, kao ni danas, nije bila naviknuta na šokove i pomicanje granica, a usporedila nas je sa Slovencima. “Slovenci su drugačijeg mentaliteta. Čini mi se da se šira publika ponaša hipokritski. Zašto ljudima ne dopuštamo da se izraze onako kako misle da treba. Onda će i publika, a ne cenzura, reći svoje. Zašto neki smatraju da postoji samo jedan vid ljudske ljubavi kad svi veoma dobro znamo da takve ljubavi ima u više vidova”, kritički se osvrnula Vida.
Otkrila je tom prilikom i kako je suprug reagirao na njezine nage scene u filmovima, kao i na nage fotografije u časopisima. Istaknula je kako je u suprugu imala podršku jer je on znao što će i kako snimati, ali da ga je razočarao stav publike.
Iako joj angažmana nije nedostajalo te se na život od glume nije žalila, smatrala je da je bila zapostavljena kada je riječ o filmu. “Ljudi se orijentiraju na iste glumce, obično one koji su angažirani u kazališnim kućama, koji su pri ruci, na neki način provjereni. Zato stalno gledamo ista lica”, govorila je.
Preminula legendarna glumica: Zauvijek ćemo je pamtiti po legendarnoj sceni iz ‘Maratonaca’
Fizička građa
Te davne 1971. godine Vida je vjerovala da seksualna revolucija pomalo zalazi te da se, kao društvo, vraćamo pravim vrijednostima u ljubavnim odnosima među ljudima. Nakon “Maškarade” Vida više nije imala potrebu glumiti u sličnim filmovima. Smatrala je da ni sami autori filmova više nisu znali granicu dobrog ukusa. “Granica se lako prijeđe, stoga ju je teško postaviti”, isticala je hrvatska diva koju su uspoređivali s holivudskim ljepoticama poput Sophie Loren. Ipak, često je glumila seksepilne žene lakog morala. “To je bilo zbog moje fizičke građe. Jednostavno nisam bila tip za uloge siromašnih radnica ili partizanki”, komentirala je svojedobno.
Tri godine prije nego što je preminula, Vida je u razgovoru za Nacional progovorila o svojim počecima, bogatoj karijeri i suradnji s velikim filmskim zvijezdama. Tada je rekla kako je bila omiljenija među inozemnim redateljima nego među domaćima. Svoju prvu koprodukciju snimila je još kao studentica.
“Bila je to 1962. i snimali smo njemački film kojemu se više ne sjećam imena, a ja sam u njemu glumila sirenu. Do 1993., kada sam snimila svoju posljednju koprodukciju, ‘Vlak smrti’ s Pierceom Brosnanom, glumila sam u tridesetak koprodukcijskih filmova. Glumila sam SS oficirku u logoru u filmu ‘Sofijin izbor’ s Meryl Streep. U seriji ‘Vjetrovi rata’ glumila sam židovsku tajnicu s pokojnim sir Johnom Gielgudom.
On je bio toliko jednostavan, topao i pametan čovjek. Meryl Streep je uvijek bila ljubazna, ali pomalo suzdržana prema ostalim glumcima na setu. Sjećam se dobro i filma ‘Željezni križ’ Sama Peckinpaha u kojem je glumio i Igor Galo. Ja sam baš tada operirala žuč i s puškom sam usred ljeta glumila partizanku. Peckinpah je bio čudesan, obožavao je Hrvate. Stalno je govorio kako smo mu po temperamentu slični Meksikancima.”
Stranih redatelja i producenata tada se prisjetila sa sjetom. “Oni su nam pružali sve što nam je trebalo. Strani producenti su se prema nama ponašali jednako kao prema zvijezdama filma. Bili smo im jednako važni kao i glavni glumac ili glumica. Kada se u Opatiji snimao film ‘Pravac Kina’, glumila sam groficu sa Zdenkom Heršak. Nas dvije smo za cijelo vrijeme snimanja imale vlastiti Mercedes, svog vozača, kostimografa i šminkericu. Nama je to bilo nepojmljivo. Čista egzotika.”
Preminula legendarna glumica: Karijeru napustila zbog politike, a zatim ostvarila ulogu života
Strašno saznanje
Vida Jerman preminula je u 73. godini života od raka bronhija u zagrebačkoj Vinogradskoj bolnici. Do njezine smrti mnogi nisu ni znali da je glumica išla na kemoterapije. Nikomu se nije požalila, a govorili su da je izgledala odlično te da se nikada nije prestala smijati. Nažalost, rak je metastazirao i liječnici joj više nisu mogli pomoći.
“Sve se zbilo prebrzo. Metastazirao je rak bronhija. Vida je redovito išla na kemoterapije i vjerovao sam da će snaga i volja za životom pobijediti prokletstvo”, rekao je tada za medije glumičin suprug Darko Kondenaro.
Upravo je Kondenaro medijima otkrio kako je Vida doznala otprilike pola godine prije nego što je preminula da joj je ostalo još nekoliko mjeseci života. Strašno saznanje primila je kada je bila na rutinskom rendgenu pluća u Vinogradskoj bolnici. Suprug je bio jedini koji je znao.
“Nikada neću zaboraviti taj dan. Bio je lipanj. Moja Vida ujutro je otišla na rutinski rendgen pluća u Vinogradsku bolnicu. Popodne mi se javlja telefonom i kaže: ‘Darko, grozna vijest! Imam rak bronhija koji je metastazirao do jetara i grla. Liječnici su mi rekli da mi je ostalo još dva, tri mjeseca života'”, prisjetio se svojedobno za 24 sata suprug pokojne glumice.
“Kad mi je to rekla, bilo mi je strašno. Vida je tog dana ostala u bolnici, a ja sam cijelu noć plakao kao malo dijete”, jedva je uspio izustiti tada te je dodao: “Iako su prognoze bile crne, moja Vida se hrabro suočila s bolešću i odlučila se boriti do kraja.”
Vida sa suprugom nije željela razgovarati o smrti, ali je bila svjesna što se događa. Ipak, kako je išla na kemoterapije te se osjećala bolje, nadali su se ozdravljenju. Dvadesetak dana prije smrti, njezino se zdravstveno stanje naglo pogoršalo.
Kondenaro je istaknuo kako je Vida do samog kraja bila nasmijana, hrabra i prekrasna žena. “Ateist sam, ali ako ima anđela na zemlji, to je moja Vida”, zaključio je.
Vida se udavala tri puta. U prvom braku rodila je kćer Tamaru. Nakon četiri i pol godine se rastala. U Varaždinu je upoznala pravnika Darka Kondenaru, koji je bio i ostao njezina ljubav života. I od njega se rastala, ali nakon četiri godine ponovno su se vjenčali.
Posljednja uloga
Tijekom bogate glumačke karijere Jerman je glumila sa zvijezdama poput Meryl Streep, Yula Brynnera, Jamesa Coburna, Omara Sharifa i drugih, a jedina je hrvatska glumica koja je više od 30 godina glumila na esperantu.
Posljednjih desetljeća života bila je članica Kazališta Trešnja te je glumila u brojnim predstavama za djecu i mladež, dok se u dramama Večernje scene Kazališta Trešnja poput “Mišolovke” u režiji Tomislava Durbešića predstavila odrasloj publici.
Kolege iz Trešnje ponosno su nakon Vidine smrti istaknuli kako u 50 godina karijere nije otkazala nijednu predstavu. Glumila je, kažu, i s temperaturom većom od 40.
Posljednja Vidina filmska uloga je uloga konobarice u Grlićevu “Neka ostane među nama”. Glumila je i u serijama “Malo misto”, “Smogovci”, “Jelenko”, “Bibin svijet”, “Odmori se, zaslužio si”, “Naša mala klinika”, “Dolina sunca”, “Zabranjena ljubav” i drugima.
U lipnju 1997. odlikovana je ordenom predsjednika za doprinos kazališnoj umjetnosti i za posebne zasluge u predstavljanju hrvatske kulture u zemlji i inozemstvu.
