Prošlog tjedna zastupnici Europskog parlamenta izabrali su novu predsjednicu grupe eurozastupnika za borbu protiv raka (MAC), a od sad tu dužnost obavlja Romana Jerković Kraljić iz redova SDP-a.
Ova liječnica u Europski parlament stupila je 2012. godine, a ranije je bila i zastupnica u Hrvatskom saboru. Također je sveučilišna profesorica na Medicinskom fakultetu u Rijeci.
Nakon preuzimanja nove dužnosti govorila je o problemima koji muče hrvatsko zdravstvo, a tvrdi da su glavni razlozi što naše zdravstvo “šteka” kašnjenje u implementaciji planova, nedostatak političke volje, prekasna dijagnoza i loša dostupnost moderne opreme.
View this post on Instagram
‘Nemamo se čemu čuditi’
Iznosi podatak da, iako Hrvatska troši 11% više od europskog prosjeka na onkološku skrb, pacijenti i dalje čekaju na liječenje, koriste skupe terapije zbog kasnog otkrivanja bolesti, i odlaze na dugotrajna bolovanja.
“Pacijenti prekasno dobivaju dijagnozu, a vrijeme između dijagnoze i liječenja raka je predugo. Uz to nemamo dovoljno linearnih akceleratora i druge sofisticirane onkološke opreme, a razlike u dostupnosti liječenja raka unutar Hrvatske su prevelike”, upozorava Jerković Kraljić.
“Nemamo se čemu čuditi. Pozitivni pomaci događaju se puževim korakom, a stope smrtnosti od raka galopiraju. Suludo je da mi uz ovako veliku stopu smrtnosti za sustav onkološke skrbi trošimo 11 posto više od europskog prosjeka. Kako je to moguće? Moguće je zato što pacijenti prekasno dobivaju dijagnozu, za liječenje trebaju skupe metastatske lijekove, i odlaze na dugotrajna bolovanja. Eto, zašto nema napretka. Imamo i plan i novac, ali ni malo političke odgovornosti ni morala od onih koji o našim sudbinama odlučuju”, prozvala je eurozastupnica.
Dječak hitno operiran, a roditeljima paprena kazna: ‘Šaka mu je smrskana, izgubio je sluh’
Problem diskriminacije osoba koje su preboljele rak
Prozvala je bivšeg ministra Beroša i govori kako je modernizacija zdravstvene infrastrukture u javnom zdravstvu zapostavljena dugi niz godina, dok privatne klinike cvjetaju. “Nismo uspješno implementirali Nacionalni plan protiv raka, koji je trebao unaprijediti infrastrukturu i poboljšati organizaciju zdravstvene skrbi. Međutim, situacija nije nepopravljiva. Hrvatska treba slijediti primjere dobre prakse koje vidimo diljem Europe”, naglasila je, pa navela države za koje smatra da nam mogu biti uzor, Finsku, Dansku i Švedsku.
Upozorila je i kako Europska unija smanjuje proračun za program EU4Health (EU za zdravlje) za koji smatra da je snažan alat za borbu protiv raka i jačanje zdravstvenih sustava. Tvrdi kako se proračun za zdravstvo smanjuje zbog pritisaka na području obrane i migracija.
Tvrdi kako će se na novoj dužnosti baviti i problematikom diskriminacije osoba koje su preživjele rak, kojima u mnogim slučajevima nije omogućen lak povratak na radno mjesto. “Suočavaju se s preprekama na tržištu rada, nemogućnošću posvojenja djeteta, većim premijama osiguranja, uskraćivanjem pristupa kreditima i drugim bankarskim uslugama. To je neprihvatljivo jer oporavak oboljelih od raka nije samo zdravstveno pitanje, već važno društveno i ekonomsko pitanje”, upozorava Jerković Kraljić.
Problem ‘vječnih kemikalija’
Konačno govorila je i o planu redukcije kancerogenih “vječnih kemikalija” koje su nusproizvod industrije i dugotrajno se zadržavaju u okolišu. “Već se dugi niz godina u Europskom parlamentu zalažem za njihovu strožu regulaciju. Činila sam to i kada smo radili na Europskom planu borbe protiv raka. Međutim, korporacijski lobiji su prejaki i imaju velik utjecaj na političare koji pripadaju centru pa na desno”, komentira. Kaže kako je potrebno ojačati implementaciju postojećeg zakona te provesti njegovu reviziju. Naglašava i problem oglašavanja nezdravih proizvoda, pogotovo u reklama koje ciljaju djecu.
“Djeca su konstantno izložena agresivnom oglašavanju proizvoda s visokom koncentracijom šećera, masti i soli usprkos preporukama Svjetske zdravstvene organizacije da se djeca i mladi zaštite. Stoga sam povjereniku za zdravstvo, Varhelyiju, prilikom saslušanja postavila pitanje što će poduzeti da interese i zaštitu djece stavi ispred profita multinacionalnih kompanija”, navela je otkrila da se zalaže za uvođenje transparentnih oznaka za to koliko su pojedine namirnice zdrave.
“Nutri-Score je sustav označavanja hrane koji koristi ljestvicu boja od A (najzdravija) do E (najmanje zdrava) kako bi označio nutritivnu vrijednost proizvoda. Ocjena se temelji na analizi sastava proizvoda, uključujući kalorije, šećer, sol, masti, vlakna, proteine i sadržaj voća. Ovaj sustav pomaže potrošačima u brzom prepoznavanju zdravijih prehrambenih opcija, a već se koristi u nekoliko država članica”, komentirala je za Novi list. Sustav Nutri-Score koristi se i na nekim namirnicama koje dolaze u Hrvatsku iz stranih zemalja.
