Ovu biljku naše su bake koristile svaki dan: Znanstvena istraživanja potvrdila njenu moć

Vrt prepun začina, ilustracija (Foto: Berislava Picek/ CROPIX)

Ružmarin više nije samo začin u kulinarstvu, a stoljećima se povezuje s oštrijim pamćenjem. Znanstvenici posvećuju sve više pažnje njegovoj ulozi u zdravlju mozga, ublažavanju anksioznosti, pa čak i zaštiti od Alzheimerove bolesti.

U staroj Grčkoj studenti su stavljali grančice ružmarina u kosu prije ispita, navodi JSTOR Daily. Rimski učenjaci su ga koristili tijekom poduka. Ta tradicija mogla bi imati temelj u znanosti, kažu sada istraživači.

Ideja je jednostavna: miris potiče protok krvi, uključujući i mozak, što može pomoći u učinkovitijoj isporuci kisika i hranjivih tvari. Ljudi koji su udisali miris ružmarina postigli su bolje rezultate na testovima pamćenja u usporedbi s onima koji to nisu radili, otkrila je nedavna studija.

Foto: Jure Miskovic / CROPIX

Kako ružmarin pomaže mozgu?

Ružmarin sadrži 1,8-cineol, spoj koji usporava razgradnju acetilkolina, kemikalije koju mozak koristi za učenje i pamćenje, a štiteći ga ova biljka može podržati fokus i kognitivne funkcije kako ljudi stare. Također, ima smirujući učinak.

Udisanje eteričnog ulja ružmarina smanjuje stres, što zauzvrat može poboljšati zadržavanje pamćenja, pokazalo se. Budući da je prepun antioksidansa, ružmarin pomaže u zaštiti moždanih stanica od oštećenja uzrokovanih oksidativnim stresom, glavnim čimbenikom demencije.

Jedno od najperspektivnijih otkrića je karnozinska kiselina, koja se prirodno nalazi u ružmarinu, a znanstvenici u istraživačkom institutu Scripps stvorili su sintetiziranu verziju, nazvanu diAcCA, početkom 2025. godine. Kada se diAcCA koristio za liječenje mišjih modela s Alzheimerovom bolešću, smanjio je toksične proteine kod Alzheimera ​​i poboljšao pamćenje, utvrdilo je njihovo istraživanje.

Foto: Tom Dubravec / CROPIX

Prednosti koje nadilaze pamćenje

Osim što može poboljšati pamćenje, ružmarin može smanjiti stres, zaštititi moždane stanice, pomoći probavi, pa čak i koristiti koži. “Spoj (karnozinska kiselina, op.a.) je aktivan samo u područjima mozga koja su podvrgnuta upalnom oštećenju”, objasnili su istraživači, što znači da je vjerojatno manje nuspojava, a ispitivanja nisu pokazala toksičnost, pa čak ni rast novih sinapsi.

“Također su uklonili i druge pogrešno savijene ili agregirane proteine ​​poput fosforiliranog tau proteina i amiloida-β, za koje se smatra da pokreću Alzheimerovu bolest i služe kao biomarkeri procesa bolesti”, rekao je vodeći autor i profesor Stuart Lipton, dr. med., dr. sc., član katedre Zaklade Step Family u Scripps Researchu i klinički neurolog u La Jolli u Kaliforniji.

Neven, kopriva, lovor i ružmarin: Saveznici protiv stresa, probavnih tegoba i problema na koži


Uloga ružmarina u budućim tretmanima Alzheimerove bolesti još se proučava, ali stručnjaci kažu da njegova tradicionalna upotreba za pamćenje i stres dobiva stvarnu podršku. Zasad, dodavanje ružmarina jelima, čajevima ili čak samo uživanje u njegovom mirisu može ponuditi jednostavne i iznenađujuće zdravstvene prednosti, prenosi Independent.