Nova istraživanja crijevne mikroflore pokrenula su “revoluciju” u znanosti o prehrani, a u posljednjih nekoliko godina sve se više naglašava važnost vlakana u prehrani. Međutim, nedavna studija provedena na miševima sugerira da nisu svi dodaci vlaknima jednako korisni.
Oblik vlakana koji se prirodno nalazi u zobi i ječmu, poznat kao beta-glukan, može regulirati razinu šećera u krvi i pomoći pri gubitku težine, otkriva istraživanje na miševima. U ovoj su studiji istraživači testirali prehranu s nekoliko vrsta vlakana, a pokazalo se da je samo beta-glukan povećao broj bakterija vrste Ileibacterium, koja je od ranije povezana s gubitkom težine u njihovim crijevima.
I doista, mnogo prije desetog tjedna istraživanja, miševi hranjeni beta-glukanom imali su manju tjelesnu težinu i sadržaj tjelesne masnoće u usporedbi s miševima koji su konzumirali druge oblike vlakana. Ovi rezultati poklapaju se s još jednom nedavnom studijom koju je proveo biomedicinski znanstvenik Frank Duca, u kojoj su štakori hranjeni brašnom od ječma, bogatim beta-glukanom. Iako su nastavili jesti istu količinu visokomasne hrane kao i prije, njihova potrošnja energije porasla je, a tjelesna težina se smanjila, prenosi Science Alert.
Postoji više vrsta vlakana
Istraživači sa Sveučilišta Arizona (UA) i Sveučilišta u Beču kažu da je to jedina vrsta vlakana koju su testirali, a koja je unutar 18 tjedana smanjila tjelesnu masnoću i težinu miševa. Ostala ispitana vlakna, uključujući pšenični dekstrin, pektin, rezistentni škrob i celulozu, nisu imala takav učinak, unatoč značajnim promjenama u sastavu crijevne mikroflore u usporedbi s miševima koji nisu primali dodatke vlaknima.
“Znamo da su vlakna važna i korisna, problem je u tome što postoji toliko različitih vrsta vlakana”, objašnjava Frank Duca, biomedicinski znanstvenik sa Sveučilišta Arizona. “Željeli smo saznati koja bi vrsta vlakana bila najkorisnija za gubitak težine i poboljšanje ravnoteže glukoze kako bismo mogli informirati zajednicu, potrošače, ali i poljoprivrednu industriju”, rekao je o istraživanju.
Vlakna su glavni izvor energije za bakterije koje žive u našim crijevima, a velik udio građana ne unosi ih dovoljno. Zbog toga proizvodi obogaćeni takozvanim nevidljivim vlaknima postaju sve popularniji, no neki od njih zapravo ne ostvaruju željene učinke.
Stručnjaci tvrde da ovo voće može smanjiti rizik od raka: Bogato je dobrim tvarima
Beta-glukan nalazi se i u gljivama
Neka vlakna, poput beta-glukana iz zobi i pšeničnog dekstrina, topljiva su u vodi, što znači da ih crijevne bakterije lako razgrađuju. Druga, poput celuloze i rezistentnog škroba, manje su topljiva ili potpuno netopljiva, što znači da se vežu s drugim tvarima i pomažu u formiranju stolice.
Kad mikrobi razgrađuju vlakna u crijevima nastaje spoj butirat. On pak potiče oslobađanje prirodnog peptida, koji oponašaju lijekovi poput zloglasnog Ozempica. “Međutim, ne vjerujemo da je to jedini učinak. Smatramo da butirat može imati i druge korisne učinke koji nisu povezani s crijevnim peptidima, poput poboljšanja zdravlja crijevne barijere i djelovanja na periferne organe poput jetre”, objašnjavaju znanstvenici.
Beta-glukanom je od žitarica najbogatije zob, a značajne količine nalaze se i u ječmu. Osim ovih žitarica beta-glukanom bogate su i neke gljive, poput šampinjona, lisičari i japanskih shiitake gljiva. Također se nalazi u velikoj količini u algama i kvascu.
