Ova teška bolest pogađa sve veći broj Hrvata: Doktor objasnio kako se simptomi mogu primijetiti dok osoba hoda

Liječnik, ilustracija (Foto: Freepik)

Procjenjuje se da trenutno u Hrvatskoj oko 86 000 osoba živi s demencijom, a mnogi pacijenti pokazuju simptome poput gubitka pamćenja ili pak teško obavljaju određene svakodnevne zadatke ili aktivnosti.

Psiholog Henk Swanepoel je naglasio kako postoje i manje poznati znakovi koji mogu ukazivati na ovu bolest, a o kojima se ne priča dovoljno. Stručnjak je tako istaknuo da neke simptome možemo primijetiti dok osoba hoda.

“Ponekad se osobe s demencijom ‘meškolje’ dok hodaju, češće se spotiču ili posrću te mogu padati, što ranije nije bio slučaj”, objašnjava doktor Swanopoel.

Ilustracija (Foto: Freepik)

‘Osobu treba poticati da se kreće’

Prema britanskom Društvu za Alzheimerovu bolest, ova radnja može biti pokazatelj kasnog stadija demencije. Dobrotvorna organizacija objašnjava da bi pacijent mogao biti pod “povećanim rizikom od padova” te dodaju. “U ovoj fazi bolesti mogu hodati sporije i vući se pri hodu. Na kraju, sve više vremena počnu provoditi sjedeći u stolici ili ležeći u krevetu”, pojašnjavaju.

Nažalost, smanjena pokretljivost može dovesti osobu u opasnost od drugih zdravstvenih problema kao što su krvni ugrušci i infekcije. “Mogu biti vrlo ozbiljni ili čak smrtonosni pa je ključno da se osobu podupire da bude što pokretnija i aktivnija”, naglasila je dobrotvorna udruga.

Sporo kretanje, ukočenost udova i drhtanje (nekontrolirano drhtanje) također mogu biti znakovi demencije. “Pacijent s demencijom može imati spore pokrete, inkontinenciju i poteškoće s gutanjem. Pogoršanje rezultira značajnom potrebom za njegom, kako kognitivnom tako i fizičkom”, objašnjava ovaj psiholog za The Mirror.

Ova bolest pogađa sve veći broj Hrvata: Doktorica otkriva dvije jednostavne navike koje smanjuju rizik

Rani simptomi bolesti

Ako netko od vaših bližnjih osoba pokazuje bilo kakve znakove demencije, potrebno je potražiti liječničku pomoć radi dijagnoze i mogućeg liječenja. “Nakon što je dijagnoza potvrđena, pokušajte pristupiti svakom ponašanju kao nekom obliku komunikacije ili poruci. Na primjer, ljutnja može biti poruka zbunjenosti, straha ili boli. Nadalje, pokušajte što prije identificirati okidače, npr. prekid u nečijoj rutini može uzrokovati uznemirenost. Odvraćanje pažnje može biti učinkovito fokusiranjem na ono u čemu osoba uživa, poput odlaska u šetnju. Dnevna rutina također može biti vrlo učinkovita što stvara strukturu i predvidljivost”, savjetuje doktor Henk Swanepoel.


Drugi učestali simptomi rane demencije su – gubitak pamćenja, poteškoće s koncentracijom, poteškoće u obavljanju uobičajenih dnevnih zadataka (npr. otežano rukovanje gotovinom u trgovini), poteškoće pri vođenju razgovora i otežano pronalaženje pravih riječi, dezorijentiranost u vremenu i prostoru te promjene u raspoloženju.