Rujan je proglašen mjesecom podizanja svijesti o perifernoj arterijskoj bolesti te shodno tome Sekcija za intervencijsku radiologiju Hrvatskog društva radiologa i Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suorganizaciji s Fakultetom za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva organiziraju javnozdravstvenu akciju “Korak ispred bolesti”.
Akcija će biti održana 23. rujna u Orahovici i 24. rujna u Osijeku, a mi smo razgovarali s liječnicom dr. med. Vericom Kralj koja nam je objasnila o kakvoj je bolesti riječ te što posjetitelji mogu očekivati dolaskom na akciju.
“Periferna arterijska bolest je nedovoljno prepoznata i dijagnosticirana u općoj populaciji, a i u struci. Nije joj se davala važnost kao drugim bolestima o kojima znamo puno toga, kao na primjer infarktu i koronarnim bolestima srca”, započinje liječnica o toj opasnoj bolesti.
‘Bolest izloga’
“Ovoj bolesti u podlozi je zapravo isto ateroskleroza. Razlika je što je ovo bolest perifernih arterija, primarno na nogama, na rukama je puno rjeđa. Bolest uzrokuje sužavanje krvnih žila, a može doći i do njihove opstrukcije. To znači da mišići nisu dovoljno opskrbljeni hranjivim tvarima, zbog čega se javlja bol”, objašnjava dr. Kralj.
Bolest često može biti asimptomatska, zbog čega je često prepoznata prekasno. Osoba jako dugo može biti bolesna bez da pokazuje jasne simptome. Arterije se progresivno sve više sužavaju, a simptomi se u kasnijem stadiju manifestiraju kod hodanja, kad se nakon nekog vremena javlja bol u zahvaćenom dijelu.
Liječnica nam je rekla da se ova bolest u žargonu zove “bolešću izloga“. “Čovjek mora stati kako bi bol prestala. Malo hoda, pa stane, zbog čega u gradu izgleda kao da svako malo zastajkuje i gleda izloge, a čovjek zapravo više ne može hodati. Hodna pruga između zastajkivanja sve se više smanjuje, a ako je ona oko 200 metara to je već znak kritične ishemije”, objasnila je liječnica.
U najgorem slučaju ud se mora amputirati
Dodala je da se bolest često prvo javlja samo pri hodanju po uzvisini, no da se kasnije javlja i pri hodanju po ravnom, a zatim i pri mirovanju. Još su neki vizualni znakovi po kojima se može prepoznati uznapredovali stadij bolesti. Boja kože se mijenja i postaje blijeda ili crvenkasto-ljubičasta. Dlake nestaju sa zahvaćenog predjela, a kasnije se javljaju i rane na vršcima nožnih prstiju ili na peti. U najgorem slučaju zbog ovih uznapredovalih simptoma može biti potrebna i amputacija uda.
Bolest je češća kod ljudi starijih od 60 godina, a čimbenici rizika su pušenje i dijabetes, kao i povišene masnoće u krvi, povišeni krvni tlak te općenito sjedilački način života. Kod ove bolesti posebno je važno ostati tjelesno aktivan usprkos boli, jer je hodanje jedan dio liječenja, objašnjava nam dr. Kralj. Redovitim hodanjem granica boli se pomiče, a razvijaju se kolateralne krvne žilice koje preuzimaju opskrbu krvi na mjestima gdje je glavna krvna žila sužena.
Ako se to ne uspijeva ostvariti prirodnim putem, onda se uz farmakološku terapiju pribjegava metodama kao su kirurška terapija, endovaskularne metode, ugradnja stentova i slično.
Adam je mislio da ga glava boli zbog stresa, a onda su mu otkrili da može poživjeti do pet godina
Dijagnosticira se jednostavnim testom
Bolest se dijagnosticira liječničkom anamnezom, a postoji i posebni test za ovu bolest. “Osnovna dijagnostička metoda koja je neinvazivna, jednostavna i bezbolna je mjerenje pedobrahijalnog indeksa, takozvani indeks gležanj-nadlaktica. U tom postupku mjeri se krvni tlak na nadlakticama i potkoljenicama iznad gležnja na obje ruke i noge. Čovjek je u ležećem položaju i aparatom se mjeri sistolički tlak i izračuna se omjer između tlaka na gležnju i nadlakticama. Ovisno o tim vrijednostima možemo vidjeti jesu li krvne zile zdrave i prohodne ili postoje atero-sklerotske promjene koje govore o riziku od periferne bolesti ili o prisutnosti periferne-arterijske bolesti”, objašnjava nam dr. Kralj.
U akciji u Orahovici i Osijeku liječnici će kontrolirati čimbenike rizika i posjetiteljima preventivno mjeriti gležanjski indeks te će prema dobivenim vrijednostima ljudi koji imaju lošije nalaze biti upućeni dalje na dodatnu obradu i ako bude potrebno na liječenje.
