Iako je herpes relativno česta bolest, rijetko uzrokuje široku zabrinutost. Međutim, herpes u tijelu ostaje zauvijek, pa i kad je bolest izliječena, može opet pojaviti, a nekad između infekcija može proći i desetak godina.
Međutim, znanstvenici su nedavno otkrili još jedan zabrinjavajući podatak vezan uz herpes, a to je da lako može zaraziti mozak. Nova studija provedena na miševima pokazala je da, kada infekcija HSV tipa 1 uđe u tijelo kroz nos, može uzrokovati brzo oštećenje živaca i visoke razine upale u mozgu sisavaca.
Posljedice mogu biti mnogo ozbiljnije od oralnih ili genitalnih ranica, koje zaraza herpesom običnom uzrokuje. Nekoliko mjeseci nakon izloženosti virusu, istraživači su kod miševa izmjerili povećanu anksioznost, motoričke smetnje i kognitivne probleme.
Virus u suzama može dospjeti u mozak
“Ako virus uđe intranazalnim putem, definitivno dolazi do oštećenja živaca, a učinci su dugoročni, što je zabrinjavajuće”, kaže oftalmolog Deepak Shukla sa Sveučilišta Illinois u Chicagu (UIC).
Nije jasno javljaju li se iste teške posljedice i kod ljudi, koji su kao vrsta navikli na infekcije herpesom te su razvili prirodne obrambene mehanizme. Ipak, poznato je da u rijetkim kliničkim slučajevima virus herpesa može zaraziti ljudsko oko, nos i mozak, potencijalno uzrokujući ozbiljne i trajne neurološke posljedice.
Istraživači s UIC-a smatraju da virus koji ulazi kroz nos mogao zaobići krvno-moždanu barijeru koja obično sprječava prodor virusa. “Ako zaražena osoba izlučuje virus putem suza, on bi mogao dospjeti u nosnu šupljinu i na taj način izravnije doći do mozga,” upozorava Shukla.
Alarmantno upozorenje za Zagrepčane: Stiže ono čega se svi boje, građani pozvani na oprez
Uklanjanjem gena može se suzbiti upala
“Mislim da je ova pojava nedovoljno dijagnosticirana i istražena, ali vjerujemo da su neurološke posljedice daleko ozbiljnije nego što bi se inače očekivalo kod groznica ili očnih infekcija”, upozoravaju stručnjaci.
Kod pacijenata s HSV-1 infekcijama u očima, znanstvenici su primijetili povećane razine enzima zvanog heparanaza (HPSE). HPSE se aktivira u prisutnosti herpesa tipa 1, a ovaj protein izgleda doprinosi upali.
Kada su mozgovi miševa bili zaraženi HSV-1 putem nosa, istraživači sa Sveučilišta Illinois u Chicagu otkrili su da HPSE ima sličnu, upalnu ulogu u mozgu. U usporedbi s običnim miševima, oni kojima je uklonjen gen za stvaranje heparanaze pokazali su manju upalu i bolje kognitivne rezultate nakon infekcije herpes virusom kroz nos.
Herpes povećava rizik od demencije
Miševi s prirodnom sposobnošću proizvodnje HPSE-a, s druge strane, brzo su razvijali simptome poput slabljenja pamćenja, povećane anksioznosti i sve gore koordinacije. Ovo sugerira da bi liječnici mogli djelovati na enzim kako bi se smanjila upala. A to bi moglo biti korisno za mnogo širu populaciju od samo rijetkih slučajeva. Iako su teške infekcije HSV-1 u ljudskom središnjem živčanom sustavu rijetke, mogućnost da herpes virus prodre u mozak i opstane u živčanom sustavu godinama možda nije, prenosi Science Alert.
Herpes predstavlja veće rizike od same infekcije. Nedavna dugoročna studija otkrila je da osobe izložene virusu herpes simplex tipa 1 imaju dvostruko veći rizik od razvoja demencije. Ne postoji lijek za ovaj virus, koji se može ponovno aktivirati tijekom života, zbog čega je važno razumjeti što ga može “oživjeti”. Kako liječnici otkrivaju jedan od okidača može biti i fizička trauma. Zbog toga su istraživanja poput ovog, koje mogu ponuditi nadu za razvoj alternativa u liječenju.
