Kronični poremećaj koji dovodi do čestih prekida disanja tijekom sna, a obilježavaju ga simptomi hrkanja, buđenja tijekom noći i hvatanja zraka je opstruktivna apneja u snu. Radi se o iscrpljujućem multisistemskom poremećaju kojeg ljudi često nisu svjesni te je tako oko 80 posto slučajeva nedijagnosticirano.
“Procjenjuje se da oko 10 posto muškaraca i tri posto žena u dobi od 30 do 49 godina boluje od ovog poremećaja, dok učestalost u starijoj populaciji doseže i do 17 posto kod muškaraca te devet posto kod žena u postmenopauzi”, navodi liječnica Danijela Žakić Milas, specijalistica kliničke psihologije iz Klinike za psihijatriju Vrapče.
Žakić Milas objašnjava da se kod apneje ne radi samo o neispavanosti te da će se ponovnim spavanjem to nadoknaditi. Također, dodaje da novija istraživanja sve više naglašavaju djelovanje procesa vezanih za apneju, poput smanjene količine kisika tijekom noći, oksidativnog stresa, upalnih procesa u mozgu i čestih buđenja tijekom spavanja na progresivan kognitivni pad u oboljelih.
‘Negativno utječe na mozak’
Nadalje, nedostatak kvalitetnog sna negativno utječe na mozak na način da smanjuje njegovu osjetljivost na podražaje, usporava prijenos živčanih impulsa i potiče štetne biološke procese poput oksidativnog stresa i nepravilnog stvaranja proteina u stanicama. Takve promjene dugoročno mogu dovesti do sitnih krvarenja u mozgu i postupnog smanjivanja moždanog tkiva.
“Novija istraživanja pokazala su da kod osoba s apnejom dolazi do odumiranja moždanih stanica u dijelovima mozga zaduženima za pamćenje i kontrolu ponašanja – u hipokampusu i frontalnom korteksu. Ti dijelovi mozga ključni su za sposobnost prisjećanja informacija, donošenje odluka i usmjeravanje svakodnevnog ponašanja”, navodi Žakić Milas.
Liječnica dodaje i da pacijenti s apnejom imaju 7,5 do 20 puta veći rizik od razvitka ozbiljnih smetnji pažnje i koncentracije, smetnji u učenju novih informacija i značajnog broja grešaka u izvođenju gotovo svih vrsta monotonih zadataka. “Jedan od četiri pacijenta s apnejom ima ozbiljne kognitivne probleme”, poručuje Žakić Milas.
Poznati kardiolog otkrio kako spriječiti srčani udar: ‘To je jako važno’
Budući koraci
Zaključno, Žakić Milas osvrnula se i na buduće korake vezano uz opstruktivnu apneju. “Posebnu pažnju ubuduće treba usmjeriti na istraživanje genetskih predispozicija, trajanje bolesti, metaboličkih i neurovaskularnih čimbenika te kvalitete krvno-moždane barijere”, poručila je.
Liječnica je pritom napomenula i da opstruktivna apneja ne predstavlja samo poremećaj spavanja, već je to ozbiljan zdravstveni izazov s mogućim posljedicama za kognitivno zdravlje.
Sukladno tome, ključnu ulogu u sprječavanju ili ublažavanju kasnijih neurodegenerativnih procesa, uključujući i demenciju, moglo bi imati rano prepoznavanje, pravilna dijagnostika i liječenje.
