Bobičasto voće sve je popularnije u prehrani kako se ponovno otkriva njegov učinak kao antioksidansa. Voće poput borovnica i kupina odlično ide uz jogurte, pahuljice od cjelovitog zrna i slične kombinacije koje čine zdrav doručak.
Kako je to voće ponovno našlo mjesto u prehrani i industriji, tako je narasla i potražnja za njim, a s time je uzgoj postao isplativiji. Iako su pred poljoprivrednicima još brojni izazovi, postoje i dobre prilike za zaradu.
Iako u Hrvatskoj uzgoj voća poput borovnica, malina, kupina i jagoda nije dominantan, sve više poljoprivrednika ulazi u tu branšu. Hrvatska se posebno ističe u izvozu borovnica, koje se uglavnom plasiraju na tržišta zapadne Europe, poput Njemačke, Austrije i Nizozemske. Zahvaljujući povoljnim klimatskim i zemljišnim uvjetima, hrvatske borovnice postižu visoke cijene na međunarodnom tržištu.
‘Zarada od 40 tisuća eura po hektaru’
Što se tiče malina i kupina, manje se proizvode nego u susjednim zemljama poput Srbije. Za razliku od drugog voća, većina jagoda proizvodi se za domaće tržište.
Bobičasto voće, pogotovo borovnice i brusnice, puno se uzgaja u Srbiji, gdje je prema podacima Privredne komore Srbije, uz prosječan prinos moguće mjesečno zaraditi oko 5.000 eura po hektaru borovnica.
“Zarada po kilogramu je sedam eura, a godišnja zarada može biti najmanje 40.000 eura po hektaru. Broj sadnica borovnice raste iz dana u dan i sada se u Srbiji uzgaja na 3.000 hektara”, rekao je za Mondo poljoprivredni stručnjak Goran Ranković.
Udruga želi zabraniti hrvatski običaj: ‘Užasno se boje i pate’
Trešnje zamijenio borovnicama
Uroš Veličković iz Prokuplja u Srbiji primjer je uspješnog uzgajivača koji je odlučio zasaditi borovnice na obiteljskom imanju, unatoč tome što to područje nije idealno za uzgoj ove kulture. Prije su na tom zemljištu uzgajane trešnje, no Uroš je odlučio riskirati i posvetiti se borovnicama. Nakon nekoliko godina rada, rezultati su postali vidljivi – prošle godine ubrali su osam tona borovnica, dok ove godine očekuju čak 15 tona.
Uroš naglašava da borovnice zahtijevaju čistu vodu i moderan sustav navodnjavanja, što su osigurali na svom imanju. Ipak, suočavaju se s izazovima na tržištu, poput ograničenog broja otkupljivača i konkurencije iz zemalja poput Poljske. Srbija je prošle godine izvezla oko 6.000 tona borovnica, ostvarivši prihod veći od 33 milijuna eura.
I Hrvatska bilježi stalan rast izvoza borovnica, iako specifični podaci o količini za 2023. godinu nisu jasno istaknuti u dostupnim statistikama. Prema trendovima i podacima za prethodne godine, izvoz svježih borovnica iz Hrvatske doprinosi izvoznom sektoru bobičastog voća, uz stalno povećanje površina pod plantažama ovog voća i interesa za kvalitetu proizvodnje. Globalno, potražnja za borovnicama raste, što omogućuje hrvatskim proizvođačima plasman na međunarodna tržišta, posebno u EU.
