Posljednjih desetak godina usluge dostave sve su popularnije. Svoj vrhunac su doživjele za vrijeme epidemije, no i nakon toga velikom broj Hrvata u navici je ostalo kad im se ne dati kuhati naručiti dostavu. Iako naručivanje hrane iz restorana može uštedjeti vrijeme, svakako ne štedi novac, a često je i prilično nezdravo.
Naime, na aplikacijama za dostavu najpopularniji su restorani brze hrane, a samo jedno takvo jelo može ostaviti posljedice na naš organizam. Novo istraživanje pokazuje da čak i jedan obrok bogat zasićenim mastima može narušiti protok krvi u mozak te time potencijalno povećati rizik od moždanog udara i demencije.
Masnoće su važan dio prehrane, daju nam energiju, pomažu u prijenosu vitamina i štite organe, dok zalihe masnoće u tijelu pomažu u očuvanju topline. Postoje dvije glavne vrste prehrambenih masti: zasićene i nezasićene, koje se razlikuju po kemijskom sastavu i utjecaju na zdravlje. Dobro je poznato da obrok bogat zasićenim mastima poput pizze, šteti krvnim žilama i zdravlju srca. No, ti učinci ne ograničavaju se samo na srce.
Razina masti u krvi doseže vrhunac 4 sata nakon obroka
Mozak ima vrlo ograničene zalihe energije, pa ovisi o stalnoj opskrbi krvlju koja mu donosi kisik i glukozu. Tu opskrbu održava proces zvan dinamička cerebralna autoregulacija, koji pomaže da protok krvi u mozak bude stabilan unatoč svakodnevnim promjenama krvnog tlaka (npr. kod ustajanja ili vježbanja). Taj mehanizam funkcionira poput amortizera koji mozak štiti od napora.
Kad je ta regulacija narušena, mozak teže podnosi nagle promjene krvnog tlaka, što može dovesti do kratkotrajne preniske ili previsoke opskrbe krvlju. Dugoročno, to povećava rizik od moždanog udara i demencije.
Nakon masnog obroka, razina masti u krvi raste i doseže vrhunac oko četiri sata kasnije. U tom razdoblju krvne žile postaju krute i gube sposobnost opuštanja i širenja, što ograničava protok krvi. No, malo se zna o tome što se tada događa s mozgom i koliko je zaštićen.
Zagrepčanka se od sunca sklonila pod drvetom, a onda je pogledala u krošnju: ‘Sledila sam se’
Ispitanici su pili ‘moždane bombe’
Kako bi to istražili, znanstvenici su pratili rad krvnih žila kod 20 mladih muškaraca (18–35 godina) i 21 starijeg muškarca (60–80 godina) prije i četiri sata nakon konzumacije masnog obroka.
Znanstvenici su mjerili kako krvne žile reagiraju na promjene protoka krv, mjerenjem tlaka na ruci i u mozgu s pomoću ultrazvuka za vrijeme kad su ispitanici radili čučnjeve. Ispitanici su pritom konzumirali posebno osmišljeni šejk koji su znanstvenici nazvali “moždana bomba”, koji je sadržavao 1362 kalorije i 130 grama masti, količinom sličan prosječnom obroku brze hrane.
Rezultati su pokazali da takav masni obrok narušava sposobnost krvnih žila da se šire, čime se smanjuje i sposobnost mozga da regulira protok krvi pri promjenama tlaka. Taj je učinak bio izraženiji kod starijih sudionika, što upućuje na njihovu veću ranjivost.
Zasićene masti povećavaju broj slobodnih radikala
Iako dugoročne posljedice nisu izravno ispitivane, prijašnja istraživanja pokazuju da zasićene masti povećavaju broj slobodnih radikala i smanjuju razinu dušičnog oksida, molekule koja pomaže opuštanju krvnih žila, što dodatno može objasniti zašto se protok krvi pogoršava.
Zaključak istraživanja je jasan: čak i jedan masni obrok može odmah negativno utjecati na zdravlje srca i mozga. Zato se preporučuje prehrana s manje zasićenih masti, pogotovo za starije osobe koje su ionako pod većim rizikom od moždanog udara i neurodegenerativnih bolesti.
