Od ove biljke zarađuju sto tisuća eura godišnje: ‘Osigurali smo tri generacije’

Iako je Zagreb i dalje apsolutno ekonomsko središte Hrvatske, sve je popularniji odlazak na selo. Mnogi traže sredstva Europske unije kako bi pokrenuli svoj OPG, a u javnosti često kruže priče o isplativosti toga.

Naši građani mogu se osloniti na poticaje, no da je to moguće i bez europskog novca, dokazuje slučaj Dušana Banjanca i njegovog šogora Bobana Dejanovića iz Srbije. Oni su u srednjoj Srbiji zasadili plantažu lješnjaka za koju vjeruju da će uzdržavati tri generacije.

Zajedno su kupili osam hektara zemlje, a dvije godine kasnije ta je zemlja postala plantaža s oko 4.000 sadnica koja je počela davati prvi urod. Kako bi skratili vrijeme čekanja, posadili su četverogodišnje sadnice, a plantažu su za sadnju pripremali godinu dana.

Planiraju zarađivati 100 tisuća eura godišnje

“Dovezli smo 50 tona otpada iz jedne šećerane i razbacali po parceli, pa onda poorali. Nakon nekoliko mjeseci kontrola uzoraka zemlje u laboratoriju pokazala je da smo uspeli ostvariti PH neutralnu vrijednost. Od četvrte klase zemljišta dobili smo drugu. U međuvremenu, iskopali smo bunar da osiguramo vodu i plantažu ogradili, da bi tek nakon toga uslijedila sadnja”, ispričali su kako su krenuli s poslom, a do kraja godine posadili su čak 4000 sadnica.

“Svako stablo rodi osam do 12 kilograma lješnjaka u ljuski. To je četiri do pet kilograma jezgre, tako da će od ove plantaže ostajati minimum 25 eura po stablu. To i je glavni motiv da se uzgaja lješnjak, posebno zato što grmolika forma lješnjaka rađa 70 godina. Plantaža kao naša osigurana je za tri generacije, pa kako obojica imamo kćerke, i njihove obitelji imat će solidan godišnji prihod”, pojasnili su svoj naum.

U cijeli projekt uložili su oko 150 tisuća eura, a vjeruju da će im se sve to vratiti u samo dvije dobre berbe. Prema njihovoj računici od osam hektara nasada godišnje će zarađivati oko 100 tisuća eura, i to nakon svih troškova.

Nalazimo se pred kolapsom i ne znamo što nas čeka: ‘Ljudi diljem svijeta plaćaju strašnu cijenu’

Stanje u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je, prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, u 2023. godini pod lijeskom bilo 7.933 ha. Gledajući u odnosu na 2019. kada je bilo 5.549 ha, ta proizvodnja naočigled raste. Najviše nasada je u Osječko-baranjskoj, Virovitičko-podravskoj te Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Najviše lješnjaka uvozimo iz Turske. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u prvih deset mjeseci prošle godine od tamo smo uvezli 401 tonu oljuštenih lješnjaka, vrijednih 2,37 milijuna eura, što čini najveći dio od ukupno uvezenih 620 tona, odnosno 3,7 milijuna eura.

Istodobno, izvoz lješnjaka iz Hrvatske iznosio je 465 tona, vrijednih oko 1,6 milijuna eura, a najviše ih je izvezeno u Italiju u ljusci – više od 302 tone.

Damir iz Tenje predvidio da je isplativo

I mali proizvođači uviđaju vrijednost prerađenog lješnjaka. Među njima je Damir Hajduković iz Tenje kod Osijeka, koji pod brendom “Tak’ slatko” širi asortiman proizvoda svake sezone.

Hektar lješnjaka, pretežno sorte istarski dugi, posadio je 2013. godine na vlastitu inicijativu, prije nego su krenuli poticaji za ovu kulturu. Nasad se nalazi u Potnjanima kod Đakova, gdje mu i danas žive roditelji.

“Lakše mi je brinuti o voćki nego o žitaricama. Tada sam smatrao da je budućnost u voćarstvu što se ispostavilo kao istina. Po hektaru lješnjaka se može više uprihoditi nego po hektaru pšenice, kukuruza, posebno sada u ovo vrijeme”, objašnjava za Agroklub.