Rak debelog crijeva zauzima drugo mjesto po učestalosti među ženama u Hrvatskoj, odmah iza raka dojke, dok je kod muškaraca iza raka prostate i raka dušnika, bronha i pluća. To je i jedna od najučestalijih bolesti u Hrvatskoj, a u zapadnim zemljama predstavlja ozbiljan zdravstveni problem. Prema podacima, u našoj je zemlji ukupno 3863 novooboljelih.
Kako se razvija, što je “okidač” i postoji li mogućnost trajnog izlječenja upitali smo stručnjake iz tog područja medicine – prof. dr. sc. Natašu Antoljak, dr. med. spec. epidemiologije iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Službe za epidemiologiju kroničnih masovnih bolesti, voditeljicu Odjela za programe probira u odrasloj populaciji, i prim. Vladimira Supanca, dr. med. spec. interne medicine i gastroenterologije iz Poliklinike Drinković.
Oboje ističu kako se rak debelog crijeva razvija kao rezultat kombinacije genetskih predispozicija i životnih navika. “Otprilike 75 do 80 posto osoba s novodijagnosticiranim rakom debelog crijeva (kolorektuma) oboli sporadično, što znači da nisu imali obiteljsku povijest bolesti ni poznate rizične čimbenike poput genetskih mutacija. Rak debelog crijeva najčešće nastaje uslijed genetskih i okolišnih čimbenika. S druge strane, oko 20 do 25 posto osoba s rakom kolorektuma ima obiteljski ili osobni rizik.”
Otežano disanje, kašalj, iskašljavanje sluzi: Bolest o kojoj se malo priča, a lako dovodi do smrti
Genetski problemi
“To uključuje obiteljsku povijest raka kolorektuma, ako su bliski krvni srodnici oboljeli, osobito u mlađoj dobi, što povećava rizik. Danas kada su obitelji male s malo djece, ako nije bilo slučajeva raka kolorektuma, to ne znači da imaju prosječan rizik jer bi možda bilo oboljelih da su veće obitelji.
Zatim su to genetske mutacije i sindromi – krvni srodnici u obitelji u kojoj ima oboljelih od nasljednih sindroma kao što su Lynchov sindrom ili obiteljska adenomatozna polipoza (FAP), koji povećavaju rizik od razvoja raka kolorektuma, te osobna povijest upalne bolesti crijeva kao što su ulcerozni kolitis i Crohnova bolest, koje također mogu povećati rizik od razvoja raka debelog crijeva”, rekla je prof. dr. sc. Antoljak.
Zabrinjavajuće je što u posljednje vrijeme obolijeva sve više mlađih odraslih osoba, što se povezuje s promjenama u prehrambenim navikama i načinu života.
Nezdrava prehrana
Postoji određena razina dokaza da tzv. nezdrava prehrana bogata crvenim mesom, prerađenim ili dimljenim mesom, visokim udjelom masti i niskim udjelom vlakana povećava rizik. Tjelesna neaktivnost također može pridonijeti razvoju raka debelog crijeva i smatra se neovisnim činiteljem, dakle i u onih osoba koje nemaju povećanu tjelesnu masu. Pušenje duhanskih proizvoda i prekomjerno pijenje alkohola, tj. dugoročno konzumiranje alkohola i pušenje, povezani su s povećanim rizikom.
Pretilost je također jedan od uzroka pa ljudi s viškom kilograma imaju veći rizik za razvoj ove vrste raka. Tu je i dob oboljelih jer se rak debelog crijeva može javiti u bilo kojoj dobi, ali najčešće pogađa osobe starije od 50 godina jer su s godinama veće šanse za nakupljanje genetskih mutacija koje mogu dovesti do raka.
Postoji nekoliko preventivnih mjera za smanjenje rizika od raka debelog crijeva. To su zdrava prehrana – povećanje unosa vlakana (povrća, voća i cjelovitih žitarica) i smanjenje unosa crvenog i prerađenog mesa, zatim redovita fizička aktivnost i istodobno održavanje optimalne tjelesne mase.
Doktorica ove četiri namirnice izbjegava u širokom luku: Negativno utječu na zdravlje crijeva
Stadij bolesti
Tjelovježba pomaže u održavanju zdrave tjelesne mase i smanjuje rizik. Nepušenje ili prestanak pušenja te smanjenje konzumacije alkohola može značajno smanjiti rizik, kao i redoviti medicinski pregledi. Nakon 50. godine preporučuje se redovito obavljanje kolonoskopije, osobito ako postoji obiteljska povijest bolesti. Kolonoskopija je najpouzdaniji način otkrivanja i uklanjanja polipa prije nego što postanu maligni.
“Liječenje ovisi o stadiju bolesti. Postoji nekoliko načina. Kirurško uklanjanje tumora vezano je uz rane faze bolesti, kada se najčešće primjenjuje operacija kojom se uklanja zahvaćeni dio crijeva i okolno tkivo. Zatim je kemoterapija i/ili radioterapija. Ove terapije koriste se kod uznapredovalih stadija raka, osobito ako se tumor proširio na limfne čvorove ili druge organe.
Kemoterapija uništava stanice raka lijekovima, dok radioterapija koristi zračenje za smanjenje tumora. Imunoterapija ili ciljana terapija provodi se kod pacijenata s određenim genetskim mutacijama tumora te se primjenjuju terapije koje ciljano napadaju stanice raka ili jačaju imunosni sustav da se bori protiv bolesti”, objašnjava prim. Supanc.
Palijativna skrb
Dodao je kako je važna i palijativna skrb, i to u slučajevima kada nije moguće potpuno izlječenje, fokus se prebacuje na ublažavanje simptoma i poboljšanje kvalitete života pacijenta. Govoreći o mogućnosti potpunog izlječenja, prof. dr. sc. Antoljak ističe kako ta mogućnost postoji osobito ako se dijagnosticira u ranoj fazi, kada je tumor još lokaliziran i nije metastazirao. U naprednijim stadijima liječenje može produljiti život i poboljšati kvalitetu života, no potpuni oporavak bit će teže ostvariti.
Prim. Supanc rekao je da, ako je rak debelog crijeva lokaliziran, petogodišnja stopa preživljenja iznosi oko 90 posto, što znači da većina pacijenata ima vrlo dobre šanse za oporavak. “Međutim, ako se rak proširi na limfne čvorove ili druge dijelove tijela, šanse za potpuno izlječenje se smanjuju. Unatoč tomu, zahvaljujući napretku u medicini, uključujući ciljane terapije, imunoterapiju i preciznije kirurške zahvate, prognoze su znatno bolje nego prije, čak i za pacijente s uznapredovalim stadijima bolesti.
Jedna studija iz 2022. godine pokazala je iznimne rezultate – imunoterapijski lijek ‘dostarlimab’ potpuno je eliminirao rak rektuma kod 12 pacijenata s genetskom mutacijom poznatom kao MMR-deficient. Tumori su nestali bez potrebe za kemoterapijom, zračenjem ili kirurškim zahvatima. Važno je naglasiti da se ovo odnosilo na specifičnu vrstu raka – rak rektuma (donji dio debelog crijeva) kod pacijenata s nedostatkom popravka DNK grešaka (MMR-deficient ili MSI-high). Rana dijagnostika ključna je za uspješno liječenje pa je redovito obavljanje preventivnih pregleda, osobito nakon 50. godine, izuzetno važno”, istaknuo je prim. Supanc.
Jesti ribu je važno za zdravlje srca: Kardiolozi posebno ističu jednu vrstu
Bitna je podrška
Prema posljednjim podacima iz 2022. godine, rak debelog crijeva otkriven je u 2251 muškaraca i 1682 žena. Od ove bolesti 2022. godine preminule su 2042 osobe – 1196 muškaraca i 846 žena. Hrvatska ima visoku stopu oboljelih u usporedbi s europskim prosjekom, a pojavnost raste osobito među starijom populacijom. Ipak, šira primjena svih preventivnih mjera poput probira i poboljšanja prehrambenih navika može pomoći u smanjenju broja oboljelih, a time i umrlih. Štoviše, u mnogo slučajeva bolest je moguće spriječiti.
Na razini Europske unije najviše stope pojavnosti raka debelog crijeva bilježe se u Slovačkoj, Danskoj, Mađarskoj i Nizozemskoj. Hrvatska se nalazi na 9. mjestu po učestalosti obolijevanja i među zemljama je s najvišim stopama incidencije i smrtnosti od ove bolesti u Europi. Nažalost, kada je riječ o smrtnosti, Hrvatska je na 2. mjestu u EU-u, odmah iza Mađarske.
Broj oboljelih u Hrvatskoj blago raste posljednjih godina, što se može povezati sa starenjem stanovništva i nezdravim životnim navikama. Ipak, zahvaljujući ranom otkrivanju i preventivnim programima, detekcija bolesti se poboljšava, a smrtnost se postupno smanjuje.
Životne navike
Kada je rak debelog crijeva dijagnosticiran, pacijentima se često savjetuje da promijene način života kako bi poboljšali svoje zdravlje i podržali liječenje. To uključuje zdravu prehranu s naglaskom na voće, povrće, cjelovite žitarice, i smanjenje masne hrane, redovitu fizičku aktivnost jer umjereno vježbanje može poboljšati opće zdravlje te prestanak pušenja i smanjenja unosa alkohola.
Ove promjene mogu poboljšati oporavak. Mnogim pacijentima koristi emocionalna i psihološka podrška u suočavanju s dijagnozom. Sve ove promjene trebaju biti individualno prilagođene, uz savjetovanje s liječnikom ili nutricionistom kako bi pacijent dobio optimalnu podršku i nutrijente potrebne tijekom liječenja.
Prim. Supanc ističe kako se osobe oboljele od raka debelog crijeva trebaju pridržavati preporuka onkologa, redovito uzimati propisanu terapiju i pažljivo slijediti sve upute. Kontrolni pregledi ne smiju se preskakati jer omogućuju pravovremeno otkrivanje mogućih komplikacija ili povrata bolesti. Iako suočavanje s dijagnozom može biti izuzetno izazovno, održavanje pozitivnog stava može značajno poboljšati psihičko zdravlje i pomoći u nošenju sa stresom.
Jaja s ovom namirnicom postaju još hranjivija: Kažu da se od toga i mršavi
Podrška oboljelima
Također, važno je potražiti podršku obitelji i stručnjaka – razgovori s terapeutima ili uključivanje u grupe za podršku mogu pomoći u suočavanju s emocionalnim izazovima. Briga o fizičkom zdravlju kroz umjerenu tjelovježbu, prilagođenu zdravstvenom stanju pacijenta, može poboljšati energiju i smanjiti osjećaj umora. Osobama koje su zdrave preporučuje se redovito obavljanje preventivnih pregleda. Već od 40. godine života, a osobito nakon 50. godine, važno je uključiti preglede poput kolonoskopije, mamografije i pregleda kože u redovitu zdravstvenu rutinu.
Fizička aktivnost također igra važnu ulogu – preporučuje se barem 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno, poput hodanja, plivanja ili vožnje bicikla. Smanjenje unosa alkohola i prestanak pušenja od vitalne su važnosti jer te navike značajno povećavaju rizik od različitih vrsta raka.
Ključno je održavanje zdrave tjelesne težine jer pretilost povećava rizik od brojnih karcinoma. Osim toga, važno je štititi kožu od sunca korištenjem krema sa zaštitnim faktorom i izbjegavanjem prekomjernog izlaganja UV zračenju, što smanjuje rizik od raka kože. Upravljanje stresom također doprinosi općem zdravlju – tehnike relaksacije, meditacija i dovoljno sna pomažu u održavanju mentalne i fizičke ravnoteže.
Opće zdravlje
Ove mjere ne samo da smanjuju rizik od razvoja raka nego i doprinose općem zdravlju i dugovječnosti, pomažući ljudima da žive kvalitetniji i zdraviji život. “Rak debelog crijeva ne mora biti smrtonosna dijagnoza ako se otkrije na vrijeme. Rana dijagnostika znatno povećava šanse za potpuno izlječenje, a redoviti pregledi igraju ključnu ulogu u tom procesu. Kolonoskopija je najvažniji dijagnostički alat jer omogućuje ne samo rano otkrivanje raka nego i uklanjanje pretkancerogenih polipa prije nego što postanu zloćudni.
Osobe starije od 50 godina, a osobito one s obiteljskom poviješću raka debelog crijeva, trebaju redovito obavljati ovaj pregled kako bi smanjile rizik. Uz prehranu, aktivan životni stil i redovita tjelovježba ne samo da doprinose općem zdravlju nego i smanjuju rizik od mnogih kroničnih bolesti, uključujući i rak”, rekao je prim. Supanc.
Dodao je kako je važno podizati svijest i educirati se o ranim simptomima raka debelog crijeva. Promjene u pražnjenju crijeva, pojava krvi u stolici, neobjašnjiv gubitak težine ili stalni umor znakovi su na koje treba obratiti pozornost. Pravovremeno prepoznavanje ovih simptoma i traženje liječničke pomoći ključni su za rano otkrivanje i uspješno liječenje bolesti.
