Ljetni mjeseci donose visoke temperature, više sunčanih dana i aktivniji način života, zbog čega tijelo traži laganiju, osvježavajuću i uravnoteženu prehranu. U to doba godine važno je prilagoditi jelovnik tako da podrži hidrataciju, očuva energiju i doprinese općem zdravlju. Način ishrane ljeti ne bi trebao biti samo nutritivno bogat, već i lako probavljiv, jer organizam tada teško podnosi teške i masne obroke.
Voće i povrće važan su izvor vitamina, vlakana i vode, no za pravilnu prehranu ključno je da obroci budu cjeloviti i raznoliki, kažu u Službi za promicanje zdravlja, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Samo salata i voće često ne pružaju dovoljno energije i proteina potrebnih tijelu, zato je važno uključiti i druge namirnice koje osiguravaju uravnotežen unos.
Također, upozoravaju u HZJZ-u, treba obratiti pozornost na pripremu salata. One mogu biti jednostavan prilog ili kompletan obrok, ovisno o dodacima i preljevima. Salate prelijevane teškim, masnim umacima i bogate prženim dodacima bolje je izbjegavati.
Salate pune preljeva nisu najzdravije rješenje
Mnogi smatraju da ljeti automatski jedu zdravije jer konzumiraju više salata i voća, no nutricionistica Alma Bunić, dipl. ing. univ. spec. nutr., ističe da to nije uvijek točno. Iako je voće izuzetno zdravo, pretjerane količine mogu značiti prevelik unos fruktoze i kalorija.
Također, salate koje naizgled djeluju lagano mogu postati nutritivno nepovoljne ako su prepune masnih preljeva, majoneze, masnog sira ili slanine.
Prava ljetna prehrana trebala bi biti uravnotežen spoj svježeg povrća, cjelovitih žitarica i nemasnih izvora proteina.
Umjesto nekoliko obilnih obroka, bolje je tokom dana jesti više manjih i laganijih porcija. Takav ritam prehrane omogućava tijelu da lakše probavi hranu i održava stabilan nivo energije bez osjećaja težine ili pospanosti. Osim toga, važno je slušati potrebe vlastitog tijela, ljeti često prirodno osjećamo manji apetit, što je signal da organizmu trebaju manji, osvježavajući obroci, a ne kalorijski bogate porcije.
U Španskom osvanula nesvakidašnja donacija, stanari bijesni: ‘Još će ispasti dobročinitelj’
Izgladnjivanje je opasno za zdravlje
Za dio ljudi ljeto je savršeno vrijeme za mršavljenje i brze dijete, kako bi izgledali super na plažama. No iza takvih dijete kriju se zamke. Nutricionistica Alma Bunić upozorava da su ljetne dijete i izgladnjivanje zbog “brzog mršavljenja” opasni za zdravlje. Izgladnjivanje može dovesti do gubitka mišićne mase, usporavanja metabolizma i dehidracije. Ako želite smršaviti, preporučuje se umjeren kalorijski deficit od 300 do 500 kalorija dnevno, uz povećanu tjelesnu aktivnost, umjesto naglih i restriktivnih dijeta.
„Ljeti se često više brinemo o svom izgledu zbog lagane odjeće, boravka na plaži i pritiska društvenih mreža koje promoviraju „idealno“ tijelo. Mnogi tada posegnu za brzinskim dijetama i izgladnjivanjem, vjerujući da će tako lako izgubiti kilograme. No takvi pristupi rijetko su održivi i mogu narušiti zdravlje – tijelu uskraćuju važne nutrijente, a često dovode do pojačanog apetita, prejedanja i poznatog jo-jo efekta – brzog vraćanja izgubljenih kilograma“, kažu u HZJZ-u.
Dugoročno je učinkovitiji uravnotežen pristup: redoviti, umjereni obroci, puno svježih, sezonskih namirnica i svakodnevno kretanje, poput šetnje ili plivanja. Hrana nije samo gorivo – ona je i užitak, izvor energije i dio socijalnih trenutaka. Umjesto strogih dijeta, ljeto iskoristimo za usvajanje zdravih navika koje dugoročno podržavaju naše zdravlje i dobrobit.
