Kad je prije 13 godina u dobi od 41 jednu godinu bila trudna, Donna je razvila preeklampsiju te joj je jetra počela otkazivati. Morala je prijevremeno roditi, te je njeno dijete rođeno carskim rezom, sedam i pol tjedana ranije. Težila je svega dva kilograma.
Donna je dobila dijabetes, visoki krvni tlak te jak umor. Jedva je mogla ustati s kauča, kamoli se brinuti u svojem novorođenčetu. “Počela sam tražiti odgovore jer je moja beba bila tako sitna i morala sam se oporaviti kako bih joj pomogla da napreduje i raste”, prisjetila se, piše Healthista.
Dok je pretraživala trgovinu zdrave hrane, naišla je na knjigu pod nazivom “Dijeta tjelesne ekologije: Oporavak zdravlja i obnova imuniteta”. Otvorila je stranicu o kefiru, fermentiranom mliječnom napitku bogatom bakterijama. “Prodavačica je prošla i rekla mi ‘To je najvažnija knjiga koja će vam ikada trebati'”, dodala je.
Smršavite brže: Ove namirnice ubrzavaju metabolizam i kao stvorene su za tesanje figure
Utjecaj fermentirane hrane
Tad očajna, Donna je pročitala o kefiru i njegovu visokom sadržaju bakterija te počela dodavati dvije čajne žličice djetetu u bočicu. U mjesec je dana dobila dva kilograma. Također, sama je počela piti kefir. Njen su se šećer u krvi i krvni tlak vratili su se u normalu.
Kasnije je sama napisala knjigu, naziva “Kultivirana hrana za život: Kako napraviti i poslužiti ukusnu probiotičku hranu za bolje zdravlje i dobrobit, uvjerena je da su njezine i bebine transformacije posljedica utjecaja fermentirane hrane bogate bakterijama poput kefira na naša crijeva.
Prema novim istraživanjima, ne radi se samo o poboljšanju probave, već i imuniteta, metabolizma, pa čak i raspoloženja. Donna je trenutno dio emisije “Health Breakthroughs” koja se bavi trenutnim istraživanjima o tome što konzumiranje više fermentirane hrane poput kefira, jogurta i fermentiranog povrća poput kiselog kupusa i soje može učiniti za zdravlje. Čak je i New York Times fermentiranu hranu nedavno proglasio jednim od velikih prehrambenih trendova za budućnost.
‘Među najvažnijim namirnicama’
Kimberly Snyder, nutricionistica iz Los Angelesa s klijenticama poput Drew Barrymore, Hilary Duff i Dite Von Teese, preporučuje svojim klijentima da svaki dan jedu fermentirano povrće. “Sirovo, fermentirano povrće među najvažnijim je namirnicama našeg modernog doba. Kako se u vašem tijelu obnavlja unutarnja ravnoteža dobrih bakterija, moći ćete bolje gubiti višak kilograma. Vaša će se koža poboljšati. Vaša će energija postati živahnija”, rekla je.
Sve više istraživanja ukazuje na crijeva kao središnju točku zdravlja. “Želučani trakt je autocesta do zdravlja”, kaže Kathie Swift, klinička nutricionistica. U svojim klinikama u SAD-u, Swift pregledava ljude s reumatskim stanjima, autoimunim bolestima, problemima s raspoloženjem, neplodnošću, migrenama i težinom koju ne mogu podići.
“Uvijek ću početi sa zdravljem crijeva jer ravnoteža bakterija utječe ne samo na našu probavu već i na apsorpciju vitamina iz hrane”, tvrdi Swift. “Ako ovo ne funkcionira, problemi se mogu pojaviti u bilo kojem dijelu tijela.”
Djeluje na mentalno zdravlje
Doista, u nedavnim su studijama znanstvenici zamijenili crijevne bakterije pretilih miševa onima mršavih miševa i otkrili da su miševi izgubili na težini. Crijevne bakterije su također bitne i za druge tjelesne funkcije. “Ne samo da se tamo nalazi 70 posto našeg imunološkog sustava, već su naša crijeva i dom enteričkog živčanog sustava – neki ga nazivaju drugim mozgom – gdje proizvodimo kemikalije poput serotonina, bitnog za raspoloženje”, objašnjava Swift.
U radu objavljenom u siječnju ove godine u časopisu Journal of Physiology and Anthropology, istraživači su objasnili kako nova istraživanja povezuju tradicionalnu prehrambenu praksu fermentiranja hrane s pozitivnim mentalnim zdravljem. Drugi eksperiment s glodavcima na Sveučilištu McMaster u Kanadi zamijenio je crijevne bakterije anksioznih miševa bakterijama neustrašivijih miševa i oni su se smirili i postali manje anksiozni.
U ljudskim crijevima živi oko 100 trilijuna bakterija, i dobrih i loših. Starenjem tijela udio loših bakterija raste jer se smanjuje želučana kiselina koja je bitna za rast dobrih bakterija. Crijeva bi trebala imati 85 % dobrih i 15 % loših bakterija, no na tu ravnotežu utječe prehrana bogata šećerom i kofeinom, stres, kure antibiotika i drugi lijekovi poput dugotrajnih steroida.
Ublažavanje simptoma
“To može dovesti do neravnoteže prijateljskih bakterija i omogućiti većem broju patogenih loših bakterija da nasele crijeva”, kazao je Daniel O’Shaughnessy, registrirani nutricionist. “Loše bakterije se natječu za prostor u crijevima i hrane se rafiniranim ugljikohidratima i šećerom, zbog čega su crijeva mnogih ljudi trenutno u takvom neredu, iako bi moglo proći godinama prije nego što vide simptome.”
O’Shaughnessy objašnjava da se kad se to dogodi neravnoteža bakterija može manifestirati kao bilo što, od intolerancije na hranu do kroničnog umora, autoimunih bolesti, pa čak i kožnih poremećaja poput ekcema i psorijaze. “Počinjemo ponovno naseljavati crijeva dobrim bakterijama i često vidimo ublažavanje simptoma”, dodaje.
“Jedenje širokog spektra fermentirane hrane znači da ćete dobiti širok raspon različitih sojeva i porodica dobrih bakterija potrebnih za dobro zdravlje”, istaknuo je. Kefir, na primjer, sadrži drugačiju bakteriju od kiselog kupusa koji sadrži drugačiju bakteriju od fermentiranog čaja kombucha. Ne postoji način da se zna kome je koji soj potreban, pa biste u idealnom svijetu u svojoj svakodnevnoj prehrani imali mješavinu različite fermentirane hrane, predlaže O’Shaughnessy.
Umjerenost je ključ
Iako je trenutno u modi, fermentiranje hrane nije nov koncept. Fermentacija je dio tradicionalne prehrane u mnogim kulturama svijeta. Paleo ili pećinska prehrana, koja se usredotočuje na jedenje samo hrane dostupne našim drevnim precima, favorizira dodavanje fermentirane hrane u prehranu jer je prije hlađenja fermentacija bila jedini način očuvanja proizvoda. Također, jerovalo se da jedenje fermentirane hrane pomaže probavi zbog visokog sadržaja prirodnih kiselina.
No, prije no što krenete ručati kiseli kupus, Jill Ciciarelli, autorica knjige “Fermentirano: Pristup paleo probiotičkoj hrani kroz četiri godišnja doba” upozorava. “Više nije bolje kada je riječ o fermentiranoj hrani. Ključ je raznolikost i umjerenost”, tvrdi.
Malo kefira ili jogurta uz doručak, šalica miso juhe ili čaja od kombuche plus još jedna mala porcija, pola do jedna šalica, kiselog kupusa ili fermentiranog povrća je sve što je potrebno, objašnjava ona. Od veće količine mogli bite imati želučane tegobe.
Bitka bakterija
“Uobičajeno je da dobijete krizu ozdravljenja kada počnete jesti fermentiranu hranu koja može uzrokovati bolove u trbuhu, proljev i plinove”, kaže O’Shaughnessy. “Kada počnete unositi probiotike, možete započeti svojevrsni rat između dobrih i loših bakterija koje će se u početku boriti jedna protiv druge kako bi kolonizirale vaša crijeva. Kako loše bakterije umiru, one proizvode plin, pa je ova reakcija normalna”, kaže on.
“Počnite s tek jednom žlicom vode od kiselog kupusa, a zatim postupno povećavajte unos na male količine različite fermentirane hrane nekoliko puta dnevno.” Pet najboljih fermentiranih namirnica koje se ističu su kefir, miso juha, kiseli kupus, kokosov jogurt i kombucha čaj.
Liječnik ‘za probavu’ otkrio koje tri namirnice izbjegava jer nisu dobre za zdravlje crijeva
