Rusija, najveći svjetski izvoznik pšenice, najavila je da će znatno smanjiti izvoz te žitarice u prvoj polovici 2025. godine. To bi moglo ozbiljno utjecati na globalno tržište hrane i cijene osnovnih prehrambenih proizvoda poput kruha.
Od 15. veljače do 30. lipnja 2025., izvoz će biti ograničen na 10,6 milijuna tona, što je značajan pad u odnosu na prošlogodišnji izvoz od 29 milijuna tona. Ipak, u drugoj polovici godine Rusija planira dodati još 25 milijuna tona na globalno tržište, pod uvjetom povoljnih vremenskih uvjeta i prinosa.
Ruska vlada istaknula je da je odluka donesena zbog unutarnjih izazova, uključujući rast inflacije od 8,5% i iscrpljene zalihe nakon rekordnog izvoza, kako bi se osigurale potrebe domaćeg stanovništva.
Hrvatska minimalno ovisi o uvozu iz Rusije
Mnogi ruski poljoprivrednici počeli su prelaziti na uzgoj profitabilnijih kultura poput suncokreta i graška, što bi moglo smanjiti zalihe pšenice u budućnosti. Ta situacija zabrinula je države uvoznike poput Egipta i Turske koji traže nove partnere.
To će se u svakom slučaju odraziti na rast cijena kod zemalja koje uvoze pšenicu iz Rusije, jer će se morati okrenuti skupljim uvoznicima. Odjeci toga mogli bi se osjetiti i na globalnom planu, međutim Hrvatska vjerojatno neće biti izravno pogođena ovom krizom na tržištu.
Kako navodi Agroklub, Hrvatska minimalno ovisi o uvozu pšenice iz Rusije. Prema dostupnim podacima, Europska unija je u tekućoj marketinškoj godini do kraja veljače uvezla oko 8,4 milijuna tona pšenice, od čega je samo oko 3,5 posto, približno 290 tisuća tona stiglo iz Rusije.
Zabrinjavajuće upozorenje klimatologa o vremenu koje nam dolazi: ‘Živimo u novoj opasnoj eri’
Globalna kriza na tržištu hrane
Hrvatska je općenito gotovo samodostatna što se tiče proizvodnje pšenice, a osim toga Europska unija je uvela visoke carine na uvoz žitarica iz Rusije i Bjelorusije, pa je povoljan uvoz iz tih zemalja smanjen. Stoga, smanjenje ruskog izvoza pšenice vjerojatno neće imati izravan utjecaj na opskrbu pšenicom u Hrvatskoj, iako će produbiti globalnu krizu na tržištu hrane.
Glavni uzroci te krize uključuju sukobe, ekstremne vremenske uvjete povezane s klimatskim promjenama i ekonomske šokove. Prema podacima iz rujna 2023., gotovo 238 milijuna ljudi u 48 zemalja suočava se s visokom razinom akutne nesigurnosti hrane. Klimatske promjene dodatno pogoršavaju situaciju, s obzirom na to da se predviđa kako će globalna kriza vode ugroziti više od polovice svjetske proizvodnje hrane u narednih 25 godina.
Rat u Ukrajini također je značajno utjecao na globalna tržišta energije i hrane, posebno pogađajući najsiromašnije dijelove svijeta. Ovi čimbenici zajedno doprinose rastu cijena hrane i povećanju gladi u svijetu, što zahtijeva hitne globalne mjere za ublažavanje krize.
