Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu. Također su najčešća nezarazna bolest od koje godišnje, diljem svijeta, premine čak 20,5 milijuna ljudi. I dok postoje neki ‘uobičajeni’ simptomi koji ukazuju na ove bolesti, dobro je znati i neke manje ‘razvikane’ znakove koje, ako ih uočite na vrijeme, vam mogu spasiti život.
Mnogi su ljudi svjesni da bol u grudima može biti pokazatelj kardiovaskularnih bolesti. Međutim, postoje i neki daleko manje očiti znakovi koje većina nikad ne bi povezala s ovim bolestima. Prema riječima stručnjaka, jedan od simptoma koji ukazuje na kardiovaskularnu bolest je bol u stopalima.
Konkretno, ova vrsta boli jest znak periferne arterijske bolesti kod koje dolazi do nakupljanja masnih naslaga u arterijama, zbog čega se ograničava dotok krvi u mišićima nogu. Tako se smatra da je čest znak arterijske bolesti osjećaj goruće boli u stopalima i grudima dok se odmarate.
Goruća bol u stopalima te drugi neobični znakovi
Kako prepoznati kada bol upućuje na arterijske bolesti? Naime, bol se najčešće javlja tijekom noći, dok osoba spava. Također, neki od znakova su i rane na stopalima i prstima koje ne zacjeljuju, kao i osjećaj na dodir hladne kože.
Nadalje, neki od prvih znakova mogu biti i i bol, grčevi ili nelagoda u nogama ili pozadini koja se javlja kad je osoba aktivna. Također, simptomi mogu biti i stanjivanje ili izostanak rasta dlaka na nogama ili stopalima te zadebljanje, promjena boje ili pak lomljivost noktiju.
Drugi zankovi uključuju osjećaj slabosti u nogama, promjenu boje kože na nogama, erektilnu disfunkciju kod muškaraca te smanjenje snage u mišićima nogu. “Ako se simptomi brzo razvijaju ili se iznenada pogoršaju, to bi mogao biti znak ozbiljnog problema koji onda zahtijeva hitno liječenje”, objasnili su doktori iz američke klinike Cleveland.
Spriječite bolest zdravim načinom života
Pravovremeni tretmani su ključni kako bi se spriječile komplikacije poput srčanog ili moždanog udara. U ekstremnim slučajevima može doći i do amputacije noge, piše najžena.
Pojavu periferne arterijske bolesti se može spriječiti zdravim životnim navikama kao što su redovito vježbanje, zdrava prehrana i održavanje normalne tjelesne težine te izbjegavanje cigareta i umjerena konzumacija alkohola.
Tako Hrvatski zavod za javno zdravstvo savjetuje barem 30 minuta tjelesne aktivnosti dnevno koje mogu spriječiti moždani i srčani udar. Tjelovježba se može uključiti u svakodnevni život jednostanim promjenama – koristite stube umjesto dizala ili pak siđite s autobusa nekoliko stanica prije odredišta i prošećite ostatak puta. Tjelesna aktivnost je i izvrstan način za smanjenje stresa i kontrolu tjelesne težine, također dva čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti.
Opasna infekcija amebom koja jede mozak: Stručnjaci otkrili može li se dobiti preko vode iz slavine
Desetljećima vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj
Što se tiče prehrane, stručnjaci savjetuju konzumaciju velike količine svježeg voća i povrća te raznovrsne cjelovite žitarice, nemasno meso, ribu, grašak, grah i leću, te hranu s niskim udjelom zasićenih masnoća. Također, napominju i da je tijekom dana potrebno piti mnogo vode.
Podsjetimo, U Europi godišnje od kardiovaskularnih bolesti umire oko 4 milijuna ljudi, a prema procjenama, oko 60 milijuna ljudi živi s nekom od kardiovaskularnih bolesti. Tako su i u Hrvatskoj ove bolesi vodeći uzrok smrti već desetljećima, a prema podacima HZJZ-a, u 2022. godini je od kardiovaskularnih bolesti umrlo čak 22 303 osoba, odnosno 39,1 posto od ukupno umrlih.
