Bazgu sve više ističu kao poljoprivrednu kulturu velikog potencijala. Troškovi uzgoja su relativno niski, a prinosi veliki, što znači da se na ovoj biljci može dobro zaraditi. Sok od bazge već je dugo popularan na tržištu, a od ove biljke mogu se raditi i razni proizvodi, što može osigurati dodatnu zaradu.
U Vojvodini, prinos bazge može doseći od 10 do 12 tona po hektaru, a uz optimalne uvjete može se čak udvostručiti. Zarada po hektaru može iznositi oko 4200 eura. Jene Šerfeze, stručnjak za uzgoj bazge, za Mondo ističe da su ulaganja znatno manja nego kod uzgoja grožđa, dok je cijena bazginih proizvoda usporediva.
Bazga zahtijeva minimalnu kemijsku zaštitu, a koristi se i u farmaciji i u prehrambenoj industriji. Šerfeze je otkrio da prodaju dogovara i za inozemstvo.
Dolaze mu ponude iz inozemstva
“Imao sam nekoliko ponuda iz Švicarske da ovdje prerađujem bazgu i izvozim im te proizvode koji su tamo jako popularni, posebno u liječenju. Od kada je u Europi zabranjena upotreba sintetičkih boja u prehrambenoj industriji, bazga je dodatno dobila na značaju jer služi i za bojanje”, rekao je.
Ivanova obitelj brine o kravama na jedinstven način: Čuvaju ih dronovima, uskoro dobivaju i klimu
Vladislav Ognjanov, profesor Poljoprivrednog fakulteta, naglašava da se bazga koristi za proizvodnju džemova, rakije, čajeva i sirupa, a cvjetovi bazge bogati vitaminom C dodaju se jelima i desertima zbog svojih antioksidativnih svojstava i arome. Sirup od bazge koristi se u koktelima i desertima, dok čaj od bazge pomaže kod prehlade i gripe.
Cvjetovi bazge bogati su glikozidima, taninima, flavonoidima, karotenima, rutinom i vitaminom C. Bobice bazge sadrže alkaloide, karotene, tanine, organske kiseline i vitamine A, B i C. Pretpostavlja se da su flavonoidi koje sadrži bazga odgovorni za većinu njezinih ljekovitih svojstava, snažni su antioksidansi koji štite naše stanice od slobodnih radikala koji uzrokuju oštećenja.
