Još jedna emisija Nedjeljom u 2 voditelja i urednika Aleksandra Stankovića govorila je o zanimljivoj i potresnoj životnoj temu. “Zašto se prejedamo, ili gladujemo? Zašto nam je toliko važan fizički izgled? Je li u pitanju zdravlje, ili je tu neki mali problemčić u glavi? O tome u je razgovarao s psihijatrom Hrvojem Handlom.
U sklopu emisije emitiran je i video prilog u kojem je gostovao poznati zagrebački influencer, 26-godišnji Niko Čuturić koji je za HRT otvorio dušu o vlastitoj borbi s anoreksijom.
“Ja sam sa 104, 105 kilograma pao na 50 i nešto kilograma. Manje, 48 kilograma sam imao u jednom trenutku. Ja sam 50 posto svoje kilaže izgubio. Ali jako sam ja to dobro prekrivao. Ja sam stvarno pred svojim roditeljima i jeo, ali zapravo ne bi ni jeo ništa.
Bio sam opsjednut vagom, vagao sam se svako jutro i svaku večer. Ušao sam iz momenta očaja u jad. Ja sam samo htio biti sam, htio sam smršavjeti i to je bio moj jedini zadatak u životu u tom trenutku”, otvorio je dušu mladi Niko.
Mnogi gledatelji će ostati iznenađeni: Od danas velika promjena u omiljenom showu Nove TV
Brojne reakcije
Tema i Nikina ispovijest izazvali su brojne komentare kod gledatelja na koje je sve to skupa vrlo emotivno djelovalo i komentari ne prestaju pristizati. Niko je dobio puno pozitivnih poruka podrške i razumijevanja.
“Presimpatičan i prezabavan dečko. bravo Niko ,jer nisi odustao”, “Najzabavniji ljudi su u dubini duše najranjiviji”, “Prekrasna si duša. Inteligencija ti pomaže raditi životne sadržaje koje ti isfuraš na tako humorističan način”, “Znaj da nisi sam i da te mnogo ljudi podržava i voli. Hvala ti na iskrenosti i što si ogolio dušu. Duša ti je čista i neiskvaren”, nizali su se komentari, a mnoge je i sama tema potresla.
“Toliko ljudi ne potraži pomoć i vidi jedini izlaz u najgorem…Drago mi je da si ipak odabrao život. Hvala ti što si ovdje i uveseljavaš, nasmijavaš nas”,
“Meni je ovo strašno. Roditelji ga pitaju- što ti je, a on ljutito odbrusi jer što njih briga, tko su oni… nasuprot tome hrpa nepoznatih ljudi s kojima ideš u školu i ništa te osim toga ne vezuje za njih, te dovede do toga da ti je psiholog naj frend i sat tjedno sa njim jedini razlog za život?!?! Ne kontam svega mi”, bile su zaista brojne reakcije na temu emisije.
Sve više slučajeva anoreksije u Hrvatskoj
Procjenjuje se da u Hrvatskoj od poremećaja hranjenja, među kojima dominiraju anoreksija, bulimija i kompulzivno prejedanje, boluje oko 40.000 osoba.
Unatoč ozbiljnosti problema, Hrvatska još uvijek ne raspolaže službenim podacima o smrtnosti uzrokovanoj anoreksijom. Stručnjaci upozoravaju kako se smrt često registrira pod drugim uzrocima, poput zatajenja srca ili bubrega, što dodatno otežava praćenje i razumijevanje ove bolesti.
Liječenje anoreksije u Hrvatskoj suočeno je s nizom izazova. Maloljetni pacijenti primarno se liječe u Klinici za dječje bolesti Zagreb, dok punoljetni pacijenti s indeksom tjelesne mase (BMI) iznad 15 imaju mogućnost liječenja u dnevnoj bolnici Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan. Međutim, za one čiji je BMI niži od 15, dostupne opcije liječenja u zemlji praktički ne postoje, zbog čega su mnogi primorani potražiti pomoć u inozemstvu, primjerice u Beogradu ili Ljubljani.
“Trenutni kapaciteti nisu dovoljni da odgovore na sve veće potrebe pacijenata”, ističu stručnjaci, dodajući kako Hrvatska još nema ni službene protokole za liječenje poremećaja hranjenja.
Liječnici upozoravaju: Uobičajen simptom nakon jela može biti znak opakog raka
Pandemija pogoršala situaciju
Pandemija COVID-19 dodatno je pogoršala situaciju. Tijekom posljednjih nekoliko godina zabilježen je značajan porast broja slučajeva anoreksije i bulimije, osobito među djecom i adolescentima. Stručnjaci navode da su nesigurnost, obiteljske disfunkcije te pritisci društvenih mreža među glavnim uzrocima porasta oboljelih.
Anoreksija je kompleksan poremećaj koji se rijetko pojavljuje samostalno. Najčešće je praćen depresijom, anksioznošću i opsesivno-kompulzivnim poremećajem, uz izraženo iskrivljenu sliku vlastitog tijela i nisko samopouzdanje.
Unatoč alarmantnim podacima, stručnjaci upozoravaju kako je društvena svijest o ozbiljnosti poremećaja hranjenja i dalje nedovoljna, a stigma oko mentalnih bolesti dodatno otežava pravodobno traženje pomoći.
Potrebno je hitno ulaganje u specijalizirane programe liječenja, kao i podizanje svijesti javnosti o važnosti mentalnog zdravlja, zaključuju stručnjaci.
