I to smo dočekali. Došla je još jedna nova godina, za koju se svi nadamo da će biti zdravija, sretnija i bolja u svakom pogledu. Mnogi od nas imaju tajne novogodišnje želje za koje vjeruju da će im se ostvariti. Dobre su one želje koje imaju zdravstveni predznak, a neki su poželjeli baš u 2025. prestati pušiti.
Bilo da su dugogodišnji ili novi pušači, svi oni znaju da je to loša navika koja štetno djeluje na zdravlje. Možda ih je na odluku o prestanku pušenja navelo i nedavno objavljeno istraživanje koje je pokazalo da muškarci sa svakom popušenom cigaretom gube 17 minuta života. Ženama je još gore jer im svaka cigareta život skraćuje za 22 minute.
To je istraživanje poništilo dosadašnje procjene da svaka cigareta skraćuje život za 11 minuta. Novo istraživanje temelji se na brojkama iz studija koje prate zdravlje stanovništva.
Ovo piće trebalo bi konzumirati samo ujutro: Tada štiti od bolesti srca, popodne može biti štetno
Za dulji život
Istraživači s University College London ustvrdili su da je šteta uzrokovana pušenjem “kumulativna”. To znači: što prije neka osoba prestane pušiti, to će dulje živjeti.
Prema novoj analizi koju je naručilo britansko ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, ako pušač puši 10 cigareta dnevno, a 1. siječnja odlučio je prestati s tom lošom navikom, u razdoblju od 1. do 8. siječnja mogao bi “spriječiti gubitak cijelog dana života”. Analizirajući dalje, do 20. veljače život bi mu se mogao produljiti za tjedan dana, a još dalje, do 5. kolovoza, predviđa se da bi trebao živjeti mjesec dana dulje nego da je nastavio pušiti.
Autori istraživanja naglasili su kako ta istraživanja predviđaju da pušači obično gube približno isti broj zdravih godina kao i ukupnih godina života. To znači da će 60-godišnji pušač obično imati zdravstveni profil 70-godišnjeg nepušača. Ukratko, korisno je prestati pušiti u bilo kojem trenutku, ali bi se na to trebalo odlučiti što prije.
Dugotrajan proces
Pušenje nije samo rizični faktor i uzročnik plućnih i srčanih bolesti nego samo po sebi predstavlja bolest. Kada je riječ o fizičkoj ovisnosti, to se može riješiti primjenom medicinskog nikotina, odnosno zamjenskom nikotinskom terapijom koja se u više od stotinu studija pokazala učinkovitom. Kod pušača je u procesu odvikavanja presudna psihološka ovisnost, a podrška pušaču moraju biti njegova obitelj, liječnik i svi ostali koji su posvećeni zdravlju.
No prestanak pušenja dugotrajan je proces koji iziskuje individualni pristup u procesu odvikavanja. Program u procesu odvikavanja mora se temeljiti na nekoliko parametara, a to su pušački status, iskustvo u odvikavanju, zdravstveno stanje i okolnosti u kojima pušač živi i radi.
Zamjenska nikotinska terapija dolazi u obliku flastera i guma za žvakanje, a prilagođava se različitim stupnjevima ovisnosti o pušenju. Terapija mijenja dio nikotina koji su pušači prethodno dobivali iz cigareta. Cilj je da je pacijenti dobiju na vrijeme kako bi se riješili psihološke ovisnosti.
Zagrepčanka iskreno o paklu ovisnosti: ‘Bila sam spremna učiniti sve za još jednu’
Čišćenje pluća
U procesu odvikavanja za 24 sata organizam se oslobađa ugljikova monoksida, a s druge strane raste razina kisika u organizmu. Nakon toga potrebna su 72 sata da se određeni dio nikotina eliminira iz tijela, za sedam dana vraća se osjetilo mirisa i okusa, a za 12 tjedana lagano se vraća funkcija da se pluća ponovno mogu sama čistiti.
Mnogi se pitaju kako je uopće došlo do pušenja. Ljudi su oduvijek pušili, a o štetnosti se nije razmišljalo kada su se snimali filmovi u kojima su glumci pušili. Tako je primjerice u filmu “Čovjek bez imena” Clint Eastwood bio prepoznatljiv po neizostavnoj cigari.
Danas se to više ne može zamisliti na filmu, što znači da se izbjegavaju snimati scene u kojima se puši. Film je snimljen sredinom 60-ih godina 20. stoljeća, kada su štetni učinci pušenja već bili dobrim dijelom poznati. No to nije pokolebalo filmaše jer tada još nisu počele razmirice između vlade i zdravstvenih radnika s jedne te duhanske industrije s druge strane.
Putovi zarade
Kakva je povijest duhana? Smatra se da su američki domoroci počeli uzgajati duhan prije nekoliko tisuća godina, paralelno s drugim kulturama poput dominantnog kukuruza. Domoroci su duhan koristili u različite svrhe i na različite načine, udisanjem praha (burmut), žvakanjem ili pušenjem u lulama, najčešće iz medicinskih i ritualnih razloga. Takva produkcija duhana za skromne potrebe domorodaca zadržala se do dolaska Europljana, koji brzo mijenjaju status popularnosti te biljke.
Kolumbo je duhan donio u Europu, gdje je postao popularan sredinom 16. stoljeća. Zahvaljujući uspjehu u Europi, dolazi do transformacije lokalne američke biljke u komercijalnu kulturu. Ta promjena dovodi u pitanje radnu snagu. Najamni radnici ostali su sa strane i tražili su se novi putovi zarade.
Problem rješavaju robovi koji su dovezeni iz Afrike te je duhanska industrija odigrala važnu i sramotnu ulogu i u poglavlju ropstva. Europljani su duhan dugo koristili kao i američki domoroci. U obliku cigareta počeo se koristiti potkraj 19. stoljeća. Kako se tada profit od duhana vrtoglavo povećao, vlada SAD-a odlučila je nametnuti porez na duhanske proizvode jer je prepoznala visoku dobit od udjela u cijelom projektu. Prema procjenama, u to je doba pušilo više od 50 posto Amerikanaca.
U početku se nije govorilo o štetnosti duhana, ali kasnije su se postavila mnoga pitanja. Ljudi su počeli primjećivati poveznicu između pušenja i lošeg zdravlja. U vrijeme Drugoga svjetskog rata pojava raka pluća počela se dovoditi u vezu s pušenjem.
Mnogi ne znaju da su upravo nacisti pokrenuli prvu kampanju protiv pušenja. Instrukcije im je dao sam Hitler jer je bio protivnik pušenja i pušača.
HRVATSKI JE DAN BEZ DUHANSKOG DIMA! Duhan je odgovoran za smrt više od 7 milijuna ljudi godišnje
Velik udarac
Nacionalsocijalistička vlada financirala je istraživanja utjecaja duhana na zdravlje te je nametnula poreze na duhan i zabranila pušenje na javnim mjestima. U ranim pedesetim godinama prošlog stoljeća američki obiteljski časopis Reader’s Digest objavio je izvješće u kojem je detaljno informirao javnost o opasnostima od pušenja. Uslijedila su i druga izvješća, a učinak je bio neočekivano velik, zbog čega je duhanska industrija doživjela prvi veliki udarac u vidu smanjivanja potrošnje duhana.
Nakon toga reagirao je duhanski lobi i osnovano Vijeće za istraživanje koje je trebalo osporiti ta izvješća ili ih barem dovesti u pitanje. Ta je kampanja duhanske industrije bila toliko jaka i sveprisutna da su ljudi u njezinoj službi bili poput vojske koja agresivno vrbuje svoje sljedbenike. No duhanskoj industriji to nije puno smetalo te se orijentirala na proizvodnju filtriranih cigareta s manjom količinom katrana. Zbog toga su se ljudi ponovno vratili pušenju, povećao se broj korisnika, a ujedno se duhanskoj industriji povećao profit.
Ljudi su bili svjesni da pušenje donosi određene zdravstvene rizike, ali je propaganda učinila svoje pa se pušenje pretvorilo u pomodarstvo. Duhanska industrija osmislila je još jednu važnu strategiju u borbi za tržište te je, zahvaljujući razmišljanju izvan okvira, uspjela doći do industrije zabave plasirajući cigarete na male ekrane, što je omogućilo da prodaja u šezdesetim godinama dosegne zvjezdane visine. Novi udarac duhanska industrija doživjela je već u ranim šezdesetima, kada je ustrojen Savjetodavni liječnički odbor za pušenje i zdravlje, koji je objavio opširnu studiju pod nazivom “Pušenje i zdravlje”. Zaključeno je da je pušenje sigurno povezano s rakom pluća kod muškaraca, dok studija za žene u tom trenutku nije bila gotova, ali se naglašavalo da pokazuje ista obilježja. Međutim, duhanska industrija oduprla se i tom novom udarcu. Američki kongres sredinom šezdesetih donio je zakon kojim su se uvela ograničenja i upozorenja na cigaretama.
Zabrana reklamiranja
Posljednja reklama za cigarete na američkoj televiziji puštena je 1. siječnja 1971., u 23.50 sati, vrlo brzo nakon što je predsjednik Richard Nixon potpisao zakon kojim se napušta ovakva praksa reklamiranja cigareta. Zakon o pušenju zabranio je reklamiranje duhanskih proizvoda na televiziji i radiju, a najviše je pogodio najjače tvrtke poput Marlbora i Winstona, koje su ujedno najviše reklamirane. Prestankom reklamiranja duhanskih proizvoda televizijske kuće izgubile su važan dio prihoda, što se odrazilo i na njihovo poslovanje pa je došlo do značajnog smanjivanja oglasnog prostora. Ta tendencija nastavila se do danas. Cigarete se više ne smiju reklamirati.
U 90-im godinama prošlog stoljeća dolazi do razilaženja između američke vlade i duhanske industrije. Od devedesetih zakoni počinju stezati obruč oko duhanske industrije, donose se i zabrane koje onemogućavaju pušenje na raznim mjestima. Istodobno se vode brojni sporovi s duhanskom industrijom.
U posljednjih nekoliko desetljeća pušenje se velikim dijelom promijenilo. Cigarete danas sadrže znatno više kemije nego prije, što znači da su i puno štetnije. Na njima su vidljive ne samo pisane nego i vizualno upečatljive oznake štetnosti. Dosjetljiva duhanska industrija prilagodila se situaciji te je uspjela preživjeti i opet okrenuti stvar u svoju korist. Danas se duhanski lobi našao u osjetljivom području između pušenja i zdravlja. Tako zadire u područje odvikavanja od pušenja. Tim je stavom ova industrija osigurala daljnji opstanak na tržištu.
Bez obzira na to koliko volite cigarete i ne možete odustati od njih, sjetite se da je vaše zdravlje važnije od bilo kakvog hira, pomodarstva i ovisnosti.
