Bubrezi su vitalni organi koji filtriraju krv, uklanjaju toksine i višak tekućine iz tijela te reguliraju krvni tlak i ravnotežu elektrolita. Kada njihova funkcija oslabi, može doći do ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući zatajenje bubrega, koje često zahtijeva dijalizu ili transplantaciju.
Svjetski dan bubrega obilježava se svake godine drugog četvrtka u ožujku kako bi se podigla svijest o važnosti zdravlja bubrega i prevenciji bolesti koje mogu dovesti do kronične bubrežne insuficijencije.
Svjetski dan bubrega prilika je za podizanje svijesti o važnosti ovog organa i poticanje ljudi da usvoje zdraviji način života. Rano prepoznavanje problema i pravovremena prevencija mogu značajno smanjiti rizik od razvoja bubrežnih bolesti i poboljšati kvalitetu života.
Jedan od najtežih događaja je otkazivanje rada bubrega, nakon čega se prelazi na dijalizu i na kraju na transplantaciju bubrega. Razgovarali smo s Davorom Krčevskim, predsjednikom Udruge dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika Karlovac koji je prošao proces transplantacije bubrega.
Čekanje je neizvjesno, nikada ne znate kada će se naći donor
Kada se pacijent odluči za transplantaciju, mora udovoljiti nekim kriterijima, kaže naš sugovornik. Tu se nalazi oko čak sedamdeset raznovrsnih pretraga koje traju mjesecima.
„Općenito, morate biti “zdravi” odnosno sve pretrage moraju biti pozitivne. Tada dolazite na listu čekanja za transplantaciju bubrega. To čekanje je neizvjesno jer se nikada ne zna kada će se naći donor s čijim bubregom će vaše tkivo imati najveću podudarnost. Morate imati spakiranu putni torbu za bolnicu i čekati. Obično se pacijenti obavještavaju oko 2 ili 3 sata ujutro.
U traženom roku morate se pojaviti na Odjelu dijalize KBC-a gdje se ponovno utvrđuju svi nalazi bolesnika, pregled od strane urologa, nefrologa i eventualno se izvrši dijaliza. Po obavijesti za transplantaciju, bubreg se mora ugraditi u roku 24 sata. Bolesnik nakon prijema na Dijalizi odlazi na Odjel urologije tx gdje pacijenti čekaju operaciju. Sama operacija traje oko tri sata i nakon zahvata bolesnik se vraća na Odjel urologije tx. Tu ostaje 7-14 dana, ovisno o stanju kreatinina i urei te krvnim parametrima i mokrenju. Inače treći bubreg se ugrađuje u prostor lijeve ili desne prepone“, priča Davor.
Na zagrebačke ulice konačno je stigao novi tramvaj: Ovom linijom službeno je krenuo u promet
Nakon devet godina dijalize opet mokrite
Svaka operacija je komplicirana i potencijalno opasna, no još je teže proći transplantaciju novog organa. Kako kaže Davor čovjek se osjeća dobro, zadovoljno, s puno nade u daljnji život, zapravo se osjećate se kao da ste ponovno rođeni, puni euforije i elana.
„Nakon devet godina dijalize opet mokrite. Bolesnik je prvi dan u krevetu, dva katetera i JJ proteza u mjehuru. Drugi dan se već diže i vrši sam osobnu higijenu. Kateter iz mjehura vadi se nakon tri do četiri dana, a kateter iz rane nakon 7-10 dana, te JJ proteza nakon mjesec dana. Nakon otpuštanja kući (7-15 dana), češće su kontrole svaka dva tjedna na KBC Zagreb, a zatim mjesečne i godišnje, ovisno rezultatima parametara krvi. Sam osjećaj da više ne trebate ići tri puta tjedno na dijalizu po četiri sata vam puno govori“, kaže naš sugovornik.
Naravno, nakon što operacija prođe, stvari se ne vraćaju na početak, odnosno ne funkcionira sve kao nekada. Prvih šest mjeseci treba izbjegavati prostore gdje je puno ljudi, nošenje maske, dezinfekcija ruku i prostora u kući, konzumiranje mnogo lijekova, posebno imunosupresiva, kaže naš sugovornik. Inače se živi normalno, time da cijeli život pazite na raznovrsne infekcije, a mora se paziti i na prehranu te su češće kontrole kod liječnika.
Lijekovi su skupi i moraju se doplaćivati
„Osnovni lijekovi su imunosupresivi (npr. certican i advagraf) koje uzimati cijeli život, dva puta na dan. Uz to i kortikosteroidi (decortin). To su najvažniji lijekovi, ostali po potrebi (eventualno tablete za tlak, masnoće, razrjeđivanje krvi, vitamine, anti virusni itd.).. Normalno da ti svi lijekovi imaju nuspojave kao što su npr. trešnje ruku, gubitak ravnoteže, slabije pamćenje, leukopenija, trombocitopenija, povećane masnoće i šećer“, pojašnjava Davor.
U procesu opravka našem sugovorniku je bilo najteže izbjegavanje društva, vrlo česte kontrole, jer ljudi iz cijele RH dolaze u centar gdje su transplantirani (2023. godine oko 2000), a zatim dugotrajno čekanje u ambulanti dok nisu gotovi krvni nalazi.
„Lijekovi su skupi jer se bez obzira na dopunsko zdravstveno osiguranje plaća participacija na gotovo sve. Danas je veliki problem gdje se parkirati kod obavljanja pregleda? Garaže više nema, a nitko pri tom nije mislio na invalide (svi bolesnici na dijalizi su 100%-tni invalidi). Još veći problem je što si put morate plaćati sami“, kaže Davor Krčevski.
Rudanica se javila nakon nastupa kod Stankovića: ‘Veliko zlo’
Tko ima uvjete treba na transplantaciju
Nakon transplantacije pacijent se mora brinuti o svom zdravlju kako bi sačuvao transplantirani bubreg. To uključuje posebnu pažnju na prehranu, kaže naš sugovornik, zatim piti minimalno dvije litre tekućine na dan, izbjegavati infekcije (antibiotici su jako štetni za bubrege), uvijek dezinfekcija ruku i prostora, regulirati tlak, biti fizički aktivan, redovito uzimati imunosupresive, paziti na razinu šećera u krvi, planirati pravovremeno narudžbu lijekova, itd.
Davor kaže kako vrlo često stariji pacijenti izbjegavaju tx bubrega.
„Preporučio bih svim pacijentima koji imaju uvjete za tx bubrega, da pristupe transplantaciji. Odlazak na dijalizu karikirano znači jedan dan života manje s jednom dijalizom. Uz pozitivne učinke dijalize ima i negativnih. Tako se žile bolesnika na dijalizi pet puta brže kalcificiraju nego kod zdravih ljudi. Pacijenti ne umiru zbog bubrega već od krvožilnih bolesti, bolesti srca (srce konstantno slabi kod svake dijalize) te sepsi, itd. Na kraju i kod neuspješnih tx pacijent se uvijek vraća na dijalizu (uglavnom). Vrijedi pokušati!“, zaključuje naš sugovornik.
