Kada u bespućima interneta naiđemo na tekstove ili pak videe o ljudima koji su doživjeli sto i više godina, a oni i dalje izgledaju tako energični i puni života, svi smo se barem jedanput zapitali – u čemu je njihova tajna?
Iako te “tajne dugovječnosti” nikad zasigurno nećemo u potpunosti spoznati, a i ljudi su kao individue veoma različiti pa za sve ne vrijede ista pravila, istraživači i znanstvenici se uglavnom slažu da određeni režim prehrane kao i redovita tjelesna aktivnost mogu uvelike doprinijeti kvaliteti života, a ujedno, time i produljiti životni vijek.
Jedan od najdugovječnijih ljudi je, između ostalih, i Joao Marinho Neto, koji je prošlog tjedna službeno potvrđen kao najstariji čovjek na svijetu, u dobi od 112 godina i 59 dana. Rođen je u Ceari u Brazilu, a danas je posljednji preživjeli čovjek iz 1912. godine i ima šest živuće djece, 22 unučadi i 15 praunučadi.
Say hello to the new oldest man in the world, Brazil’s João Marinho Neto, at the age of 112 years and 52 days old 🇧🇷 https://t.co/gwPtjzFBaY
— Guinness World Records (@GWR) November 28, 2024
Joao preferira nekoliko namirnica
Joao je odrastao na farmi i tvrdi se da se uvijek držao jednostavne prehrane, birajući lokalnu svježu hranu i izbjegavajući ultraprerađene proizvode. U intervjuu za jednu brazilsku TV kuću, navodno je rekao sljedeće.
“Imao sam sretan život. Bio sam vrlo zdrav, imao sam sve. Imao sam stoku za proizvodnju sira, imao sam sve”, rekao je Joao, kojeg je prije nekoliko dana ušao u Guinnessovu knjigu rekorda kao ‘najstariji živući čovjek’.
Edgar Rodrigues, koordinator njegova staračkog doma je progovorio o Joainovom režimu prehrane. “Ono što najviše voli je jutarnja kava, voće, smeđi šećer i piletina iz slobodnog uzgoja“, otkrio je Edgar, a iako se na prvu možda čini kao pomalo neobičan skup namirnica, piše The Mirror.
Potencijalne dobrobiti za zdravlje
Međutim, ranije provedena istraživanja su ukazala na potencijalne dobrobiti nekoliko navedenih sastojaka. To se posebno odnosi na kavu kavu, piletinu i voće koji se povezuju s potencijalnim dobrobitima za zdravlje srca.
Primjerice, prošle su godine znanstvenici sugerirali da se zamjenom crvenog ili prerađenog mesa, mesom peradi, može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara, koronarne bolesti srca i ‘smrtnosti od svih uzroka’.
Nadalje, istraživanja su pokazala i da umjerena konzumacija kave može donijeti benefite za naše zdravlje. Primjerice, pregled iz 2018. otkrio je da svaka popivena šalica kave dnevno smanjuje rizik od dijabetesa tipa dva za 6 posto. A drugi pregled studija, iz iste godine, također tvrdi da je tri do pet šalica kave dnevno povezano sa nevjerojatnih 15 posto smanjenja rizika od kardiovaskularnih bolesti.
Ključ je u umjerenoj konzumaciji
Podaci o potencijalnim zdravstvenim benefitima ovih namirnica dobivaju dodatnu težinu u vremenu kada su bolesti srca i krvnih žila vodeći uzrok smrti i invaliditeta u svijetu, a prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od kardiovaskularnih bolesti godišnje umire više od 17,5 milijuna ljudi.
Tako je u Hrvatskoj, prošle godine, od kardiovaskularnih bolesti umrlo gotovo 20 tisuća ljudi.
Međutim, valja istaknuti da, iako ove namirnice itekako mogu doprinijeti našem zdravlju, stručnjaci savjetuju umjerenu konzumaciju svake hrane i pića.
Namirnica koja djeluje kao ‘čudo’ u organizmu: ‘Radi poput usisivača u crijevima’
