Loš zadah možda je simptom ozbiljnog zdravstvenog problema: ‘Može doći do oštećenja kostiju’

Svjetski dan oralnog zdravlja nas podsjeća da trebamo paziti na naše zube, jer ako to ne činimo stvaramo svom organizmu cijeli niz problema. Oralne bolesti obuhvaćaju niz bolesti i stanja koja uključuju zubni karijes, parodontne bolesti, gubitak zuba, oralni rak, oro-dentalne traume i urođene mane kao što su rascjep usne i nepca. Bolesti usne šupljine su među najčešćim nezaraznim bolestima u svijetu, a procjenjuje se da pogađaju oko 3,5 milijardi ljudi, kaže doc. prim. dr. sc. Neven Vidović, dr. med. dent.

Osim često spominjanog dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, postoje i druge zdravstvene komplikacije uzrokovane lošom oralnom higijenom: bakterijska upala pluća, infektivni endokarditis, komplikacije u trudnoći i mala porođajna težina djeteta. Održavanje zubi i usta čistima može spriječiti rizike od zdravstvenih komplikacija.

„Gubitak zuba najčešći je dentalni problem djece i odraslih. Jedan od mnogih razloga gubitka zubi je loša dentalna higijena. Nakupljanje plaka uzrokovano lošom oralnom higijenom može rezultirati ozbiljnim karijesom ili infekcijom desni što zauzvrat može uzrokovati gubitak zuba. Redovito i pravilno četkanje i čišćenje zubnim koncem može pomoći u smanjenju nakupljanja plaka. Međutim, pranje zuba i čišćenje zubnim koncem nisu dovoljni da bi vaše oralno zdravlje i higijena bili u vrhunskoj formi, najbolje je zakazati profesionalno čišćenje zuba dva puta godišnje. Time se osigurava da su teško dostupni zubi i rubovi desni bez naslaga i zubnog kamenca“, kaže doktor Vidović.

Nakon zubi treba čistiti i jezik

Održavanje dobre i pravilne higijene dobra je investicija ne samo za vaše zube, već i za vaše cjelokupno zdravlje, kaže doktor Vidović. Cilj svih mjera oralne higijene jednostavan je: ukloniti što više plaka i odgoditi njegovo ponovno stvaranje kroz što dulje vremensko razdoblje. „Pravilna oralna higijena podrazumijeva pranje zubi, uz pravilno četkanje, optimalno tri puta na dan, navečer prije spavanja, ujutro poslije doručka, poslije ručka, te poslije konzumiranja slatkiša. Uz to potrebno je i čišćenje interdentalnih prostora zubnim koncem uz povremenu upotrebu tekućine za ispiranje usta. Odgovarajuća oralna higijena izuzetno je važna i za zdravlje zubi i parodonta. Samo redovitim i pravilnim održavanjem oralne higijene može se postići zadovoljavajuća kontrola plaka i spriječiti plakom uzrokovane bolesti: zubni karijes, gingivitis i parodontitis. Sredstva kojima to postižete su: zubna četkica, zubna pasta, interdentalne četkice, zubni konac i antiseptička sredstva“, pojašnjava naš sugovornik.

Najčešće greške koje ljudi rade pri pranju zubi su ne četkanje dovoljno dugo ili prebrzo četkanje. To pak znači da prebrzim četkanjem možete propustiti mjesta na kojima se skriva tajni plak. Za ispravno čišćenje morate četkati zube najmanje dvije minute. Sljedeća pogreška koja se događa je korištenje previše pritiska. Odnosno preabrazivno četkanje može oštetiti zubnu caklinu kao i uzrokovati upalu desni koja može dovesti do gingivitisa. Uvijek treba koristiti četkicu za zube s mekim do srednjim čekinjama i prati zube nježno i temeljito, čak i onih dana kada ste u žurbi, zubi će vam dugoročno biti zahvalni, savjetuje naš sugovornik.

Još jedna velika pogreška koja je vrlo česta kod svih je da nakon pranja zubi se ne očisti jezik, kako bi se spriječio loš zadah i uklonile bakterije. Čistač jezika struže zaostale bakterije s vašeg jezika, važno je očistiti jezik svaki put kada perete zube. Preskakanje upotrebe zubnog konca je kod većine uobičajena pogreška, no je jako važno njegovo korištenje, pojašnjava doktor Vidović.

‘Crveni čudotvorac’ radi sve: Štiti od bolesti, pomaže pri mršavljenju, jača vid

Četkice za zube mijenjati svaka tri mjeseca

Četkati zube odmah nakon jela i nije najbolja ideja. Kiseline u vašoj hrani mogu privremeno oslabiti vašu caklinu, stoga treba pričekati najmanje 30 minuta prije četkanja kako bi slina obavila svoj posao neutralizacije tih kiselina.

Jedna od najdražih aktivnosti nakon pranja zubi je ispiranje usta vodom, no time smanjujete učinkovitost fluorida iz vaše paste za zube. Pričekajte najmanje pola sata nakon pranja zubi da biste popili vodu ili piće, savjetuje naš sugovornik. Što češće i energičnije perete zube, to će četkicu za zube češće trebati mijenjati. Obično će se obična, ručna četkica za zube morati mijenjati svaka tri mjeseca. Glave električnih četkica za zube potrebno je mijenjati u prosjeku svakih jedan do tri mjeseca, ovisno o preporuci proizvođača zubnih četkica.

„Ako vaša četkica za zube smrdi, vjerojatno sadrži bakterije, bakterije koje bi mogle biti štetne za vaše oralno i opće zdravlje. Ako četkate zube dvije minute, dva puta dnevno, pravilnom tehnikom četkanja, ručna četkica može dovoljno očistiti zube i desni. Međutim, toplo preporučujemo korištenje električne četkice za zube koja koristi visokofrekventne zvučne valove za nježno vibriranje plaka i bakterija s vaših zubi i desni. Električne četkice za zube čiste zube puno učinkovitije i djelotvornije od ručnih četkica, dobivajući nebrojeno više ‘poteza’ četkicom od ručne četkice tijekom preporučene dvije minute četkanja. Osim toga, električne četkice za zube osiguravaju da svaki kvadrant zubi perete odgovarajuće vrijeme, a istovremeno olakšavaju izbjegavanje prejakog pritiskanja četkice na zube i desni“, kaže doktor Vidović.

Za vaše zube je opasniji bijeli kruh od karamela

Brzina kojom se neka hrana ili piće uklanjaju iz usta povezuje se s rizikom od karijesa, hrana koja se dulje zadržava u ustima više je karijesogena, pojašnjava naš sugovornik. Okusi su pokazali da, nasuprot uvriježenom mišljenju, vrsta hrane koje se doživljavaju kao vizualno i fizički ljepljive (npr. karamele ili kolači) obično trebaju kraće vrijeme da se uklone iz usta nego mnoge druge vrste hrane koje se općenito ne povezuju s ljepljivošću, kao što su kruh i grožđice.

„Ono što prianja u ustima sasvim je drukčije od onoga sto se čini ljepljivim u ruci. Bakterijama u plaku treba tek mala količina fermentabilnih ugljikohidrata da bi proizvele kiselinu. Vrste hrane kao što su grožđice, krekeri, pa čak i bijeli kruh, ostaju u ustima u dovoljnim količinama da bi se mogla proizvoditi kiselina jednako dugo, pa čak i dulje nego mliječna čokolada ili karamel. To može biti stoga što mliječna čokolada i karamel sadržavaju razgradive šećere, pa ih zato slina može isprati brže nego drugu hranu, (kruh) koja se ne razgrađuje lako u slini, te dulje prianja uz zube. Kao preporuku u prehrani savjetovali bi puno voća i povrća, piti, a ne pijuckati zaslađene i kisele napitke, izbjegavati slatkiše koji ostaju na jeziku, izbjegavati ljepljivu hranu i slatki obrok uzimati kao dio velikog obroka, a ne kao međuobrok“, kaže doktor Vidović.

Većina zdravih odraslih osoba trebala bi čistiti zubni kamenac dva puta godišnje i barem jednom godišnje odlaziti na kontrolu kod doktora dentalne medicine. Ako vam je dijagnosticirana bolest desni ili neki drugi oralni zdravstveni problem, možda ćete morati češće posjećivati doktora radi kontinuiranog liječenja i čišćenja zuba, kaže doktor Vidović. „Ako ste pod velikim rizikom od karijesa (na primjer, ako imate suha usta zbog lijekova koje uzimate), vaš doktor vam može vam dati tretman fluoridom, kao što je lak ili pjena tijekom posjeta ordinaciji. Ili može preporučiti fluoridni gel ili tekućinu za ispiranje usta za kućnu upotrebu“, smatra doktor Vidović.

Alarmantno upozorenje za Zagrepčane: Stiže ono čega se svi boje, građani pozvani na oprez

Desni koje su crvene, natečene i lako krvare znak su bolesti

Znakovi bolesnih desni su: loš zadah koji neće nestati, osjetljivi zubi, nadalje krvarenje desni, suha usta, bolovi u zubima, bol u čeljusti ili škljocanje. U ustima odraslih osoba s nedovoljnom oralnom higijenom i obiljem naslaga na zubnim plohama osim zubnog karijesa češći su i drugi patološki procesi. Kod takvih osoba prije bilo kakve sanacije zuba i eventualne izrade protetskih fiksnih ili mobilnih radova treba odstraniti naslage na zubima i zubni kamenac, pa tak onda pristupiti sanaciji hitnih stanja i ostalih problema koji su doveli pacijenta da potraži dentalnu pomoć.

„Najčešći problemi s kojima se pacijenti suočavaju su zubni karijes, to je najčešći problem koji doktori vide kod pacijenata. Karijes nastaje kada bakterije stvaraju film, koji se naziva plak, na površini zuba. Bakterije proizvode kiseline iz šećera u hrani. Kiseline izjedaju i trajno oštećuju caklinu ili vanjski sloj zuba. Kiseline tada počinju djelovati na mekši sloj dentina ispod cakline. Ovo oštećenje zuba može dovesti do karijesa ili rupa u zubima. Također može uzrokovati zubobolju, uključujući bol kada jedete i pijete tople, hladne ili slatke stvari“, pojašnjava doktor Vidović.

Pacijenti se susreću često i s gingivitisom, koji je rani stadij i blagi oblik bolesti desni ili parodonta. To je bakterijska infekcija koja je uzrokovana nakupljanjem plaka. „Uobičajeni simptomi su desni koje su crvene, natečene i lako krvare. Također možete osjetiti loš zadah i osjetljive zube koji vas bole prilikom žvakanja. Preskakanje četkanja i loše tehnike četkanja mogu pridonijeti bolesti desni. Isto tako, mogu biti i krivi zubi koje je teško pravilno prati. Ostali čimbenici rizika uključuju pušenje, trudnoću i dijabetes. Važno je napomenuti da gingivitis može biti bezbolan i kao takav ga možda nećete primijetiti“, kaže naš sugovornik.

Parodontitis može dovesti do oštećenja kostiju i tkiva

Ako se ne liječi, gingivitis može postati teži oblik bolesti desni koji se naziva parodontitis. Tada se džepovi u desnima inficiraju. To može dovesti do oštećenja kostiju i tkiva koje drže zube jer se i oni inficiraju. Dentalna skrb za parodontitis uključuje lokalne antibiotike za liječenje infekcije ili upućivanje parodontologu, specijalistu za bolesti desni. „Loš zadah ili halitoza jedan je od najčešćih problema. Može ga uzrokovati nekoliko različitih čimbenika, uključujući: loša oralna higijena, suha usta, neki lijekovi, infekcija i refluks želučane kiseline. Budući da su uzroci lošeg zadaha vrlo različiti, vaš će doktor obaviti potpunu procjenu i propisati postupak koji najbolje odgovara vašem slučaju“, pojašnjava doktor Vidović.

Za kraj, savjet doktora Vidovića svima za lijepe i zdrave zube. „Jedite zdravu hranu i izbjegavajte slatke grickalice. Izbjegavajte korištenje duhanskih proizvoda. Nakon jela isperite usta vodom ili žvačite žvakaću gumu bez šećera. Voda je i dalje najbolji napitak za vaše cjelokupno zdravlje — uključujući oralno zdravlje. Perite zube najmanje dva puta dnevno ili nakon svakog obroka. Kada je riječ o pasti za zube, postoje važniji elementi na koje treba obratiti pažnju od snage izbjeljivanja i okusa.

Bez obzira koju verziju odabrali, provjerite sadrži li fluor. Izbjegavajte slatku hranu i pića. Čistite zube koncem jednom dnevno. Koristite sredstvo za ispiranje usta jednom dnevno. Posjetite svog doktora dentalne medicine svakih šest mjeseci radi kontrolnog pregleda i čišćenja zuba. Pojedinac je osobno odgovoran za brigu o svom oralnom zdravlju i odazivu na redovite kontrole kod doktora dentalne medicine. Pravilna i potpuna oralna higijena je najdostupnije, najučinkovitije i najjeftinije sredstvo za održavanje zdravih i lijepih zuba“, zaključuje doktor Vidović.