Liječnik upozorio na štetnost jedne vrste hrane: Povezuje se s teškim oboljenjima

Liječnik, ilustracija (Foto: Pexels)

Za sve one koji se bore s depresijom, psihijatar Daniel Amen, inače stručnjak za istraživanje mozga, putem društvenih je mreža objavio važnu preporuku. Naime, radi se o načinu prehrane pojedinaca.

“Izbacite brzu hranu iz prehrane. Zdravlje crijeva ključno je za mentalno zdravlje, a konzumacija visoko prerađene hrane značajno povećava rizik od depresije”, objasnio je liječnik, prenosi NY post.

Nadalje, liječnik objašnjava da istraživači već duže vremena naglašavaju važnost veze između crijeva i mozga, tvrdeći da ta dva organa neprestano komuniciraju putem složene mreže živaca i kemijskih signala. Radi se o tome da mozak šalje signale crijevima da se pripreme za probavu hrane, dok stres može izazvati simptome poput mučnine ili proljeva.

@docamen Things Not to do if you struggle with #depression ♬ original sound – BrainMD

Različiti štetni učinci

“Morate hraniti svoje crijevne bube zdravom hranom, vlaknima, šarenim voćem i povrćem, te zdravim proteinima kako bi crijeva mogla podržavati rad mozga”, objašnjava doktor Amen te dodaje da je ljudski crijevni sustav dom za više od 100 trilijuna mikroorganizama, većinom bakterija koje uspoređuje s ‘bubicama’.

Inače, brojni stručnjaci već su upozoravali na to da je visoko prerađena hrana, koja je bogata kalorijama, šećerom, mastima i soli, ali siromašna vitaminima i vlaknima, štetna za naše zdravlje.

Osim što se povezuje s depresijom, konzumacija brze hrane povezana je i s većim rizikom od pretilosti, dijabetesa tipa 2, bolesti srca, visokog krvnog tlaka, povišenog kolesterola i raka, a sada se tom popisu dodaje i rizik od depresije.

Zagrebačka liječnica: Ovo su ozbiljni razlozi zašto morate što više hodati u svakoj prilici


Rizik od drugih bolesti

Nadalje, važno je istaknuti da depresija povećava i rizik od drugih bolesti poput srčanih oboljenja, dijabetesa, moždanog udara, demencije i Alzheimerove bolesti. Osim toga, depresija je povezana i s anksioznim poremećajima te zlouporabom psihoaktivnih tvari.

Prema statistici Eurostata, najdepresivnija europska zemlja je Island u kojem se 15,3 posto ljudi bori s depresijom. Na drugom mjestu je Portugal s 12,2 posto osoba koje pate od depresije, dok je na trećem mjestu Švedska s 11,7 posto.

Također, prema podatcima Eurostata, Hrvatska se trenutno nalazi na četvrtom mjestu kada se u pitanju depresija. Naime, 11,6 posto ljudi u Hrvatskoj ima problema s depresijom.