Tijekom blagdana i obiteljskih okupljanja učestala je pojava prejedanja kod pojedinaca koji ne mogu odoljeti brojnim poslasticama na blagdanskom stolu. Ipak, iako povremeno uživanje u obilnim obrocima ne predstavlja ozbiljan problem, ako se ono često ponavlja, može doći do zdravstvenih problema.
Inače, stručnjaci objašnjavaju da je potrebno oko 20 minuta da mozak pošalje signal želucu da je pun, a prejedanje se događa kad mozak ne stigne prenijeti tu informaciju. Posljedice prejedanja uključuju neželjene kalorije, umor, nagli skok šećera u krvi, a nakon toga i pad šećera.
Primjerice, u slučajevima prejedanja pojedinci se često osjećaju kao da ne vladaju situacijom. Američka psihologinja, doktorica Susan Albers, objasnila je da se pojedinci mogu prejedati iz emocionalnih razloga, zadovoljstva, ali i da na njih može utjecati okolina, kao i nesvjesna prisila da moraju sve pojesti s tanjura.
‘Moramo znati koji su naši okidači’
“Prije nego počnete jesti, svakako zastanite i zapitajte se – jedem li zbog neke emocije? Ponekad je samo to dovoljno. Također, treba razmotriti i utjecaj drugih ljudi s kojima jedemo. Stoga procijenite koliko ste gladni umjesto da slijedite ono što vam netko drugi sugerira. I imajte na umu da nije nepristojno ostaviti dio obroka, bilo da ste u restoranu ili kod kuće s obitelji”, savjetuje dr. Albers.
“Jedenje iz dosade okidač je broj jedan za bezumno prejedanje. Na primjer, na kauču dok gledamo televiziju ili ako sjedimo za radnim stolom i jedemo jer nam je dosadno. Moramo znati koji su naši okidači, priznati sebi da jedemo npr. jer nam je neka situacija nelagodna. A kako ne biste upali u zamku dosade, prijedlog je ustati i prošetati. To će vam promijeniti perspektivu”, poručuje dr. Albers.
Također, prejedanje se može dogoditi i u slučaju kada osoba tijekom jela paralelno radi druge stvari. Zbog toga se savjetuje da tijekom jela pojedinci usmjere potpunu pažnju na hranu koju konzumiraju te da se pritom ne obaziru na druge osobe, ako zajedno s njima jedu.
Oprezno: Liječnici upozorili na zdravstveni problem poznat kao ‘blagdansko srce’
‘Jedite polako i ne obazirite se na druge’
“Studije su pokazale da težimo prilagoditi brzinu žvakanja ljudima s kojima smo za stolom, čak i ako ih ne poznajemo. Zato biste trebali jesti polako i ne obraćati pozornost na ljude oko sebe, pogotovo ako jedu jako brzo”, savjetuje dr. Albers i dodaje da pojedinci moraju biti svjesni da su njihove prehrambene navike jedinstvene.
Nadalje, doktorica napominje da ne treba jesti s nogu, jer se u tom slučaju teško usredotočiti i koristiti sva osjetila. Osim toga, važno je piti dovoljno tekućine, održavati rutinu, odlaziti na spavanje svaki dan u slično vrijeme, buditi se svakog dana u slično vrijeme i redovito odrađivati tjelovježbu.
Inače, razlikujemo dva hormona gladi, leptin i grelin. Leptin pomaže u regulaciji energije i suzbijanju apetita te je poznat kao hormon sitosti, dok se grelin nerijetko naziva hormonom gladi koji potiče apetit. Razine navedenih hormona razlikuju se prije i nakon obroka, a kako objašnjava dr. Albers, na njih može utjecati i i nedostatak sna, vježbanje ili povećani stres.
‘Pokušajte ne odstupati ni u blagdansko vrijeme’
Zaključno, dr. Albert navodi da se dijeta izravno povezuje s prejedanjem jer se pojedinci koji su na dijeti često osjećaju uskraćeno i posežu za kaloričnim namirnicama. Suprotno tome, pojedinci bi trebali pronaći zdravije alternative kako bi što duže ostali siti i održali stabilnu razinu šećera u krvi.
“Protuotrov je za prejedanje osluškivati svoju glad i jesti svjesno, što znači paziti što jedete i ne dopustite da vas u tome išta ometa. Pokušajte ne odstupati, čak ni u blagdansko vrijeme”, zaključuje dr. Albers.
