Čak i kad je oblačno vrijeme, ultraljubičasto (UV) zračenje sunca utječe na kožu i može je oštetiti. Stoga je važno pratiti UV indeks koji pokazuje intenzitet zračenja za određeni dan i lokaciju.
Sunčevo je zračenje prisutno neovisno o godišnjem dobu ili vremenskim uvjetima, te uvelike utječe na tijelo. Razumijevanjem osnovnih činjenica i čimbenika rizika ljudi mogu krenuti donositi pametnije odluke koje će dugoročno štititi zdravlje kože. Dr. med. Dubravka Tonković, specijalistica anestezije i reanimacije govorila je o sunčanju ljeti, koje je mnogima omiljen dio godišnjeg odmora.
“Ljeti se vrlo često prekomjerno izlažemo suncu i zanemarujemo oštećenja koja sunčeve zrake mogu izazvati na koži. Opekline, alergije, preuranjeno starenje kože, prekancerozne promjene i melanom samo su neke od štetnih posljedica sunčanja. Baš zato se preporuča izbjegavanje izlaganja suncu kad je njegovo zračenje najintenzivnije (od 11 do 16 sati)”, upozorava dr. Tonković.
Doktorica upozorila na ljetnu opasnost: Ove se bolesti mogu razviti ako ste previše na suncu
‘Izaziva dobro raspoloženje’
Kožu treba zaštititi sredstvima za sunčanje s visokim zaštitnim faktorom, kao i njegovati nakon sunčanja da bi joj se vratila izgubljena vlaga. Međutim, postoje i povoljni učinci sunca na kožu. “Pod utjecajem sunca u koži se stvara vitamin D bez kojeg nema ugradnje kalcija u kosti što je dobro radi stvaranja potrebne koštane mase i sprečavanja osteoporoze. Također se pod utjecajem sunčeve svjetlosti potiče lučenje hormona endorfina u mozgu, što izaziva dobro raspoloženje”, dodala je dr. Tonković.
“Ali isto tako, predugo izlaganje suncu izrazito suši kožu izvlačeći iz nje pirodnu vlagu i masnoće te izaziva njezino ljuštenje, a time i njezinu prekomjernu osjetljivost. Tako ćemo često na plažama vidjeti izgorjela lica i tijela, često i s alergijskim reakcijama na sunce (solarna alergija)”, rekla je sugovornica.
Tri su vrste UV zračenja te ovise o valnoj duljini. UVA uzrokuje boranje kože, tamnjenje i/ili opekline. Prekomjerna izloženost dovodi do raka kože. UVB može oštetiti vanjske slojeve kože. Može uzrokovati tamne mrlje, tamnjenje, opekline od sunca i plikove, što također može dovesti do raka kože. UVC se apsorbira u Zemljinoj atmosferi, pa je UV svjetlost kojoj su ljudi izloženi na Zemlji isključivo UVA ili UVB, a ne UVC.
Rizik od raka
Kad je koža prekomjereno izložena UV zračenju, dolazi do oštećenja stanica unutar kojih se nalazi DNK. On daje upute o tome kako bi se stanice u tijelu trebale formirati i funkcionirati. Prekomjerno UV zračenje oštećuje DNK u stanicama, uzrokujući da stanice “pogrešno shvate” svoju funkciju. Zbog toga se stanice prečesto dijele i množe. Te se stanice zatim grupiraju i formiraju tumore, koji mogu biti kancerogeni.
Ultraljubičasto zračenje sunca glavni je uzrok raka kože, ali UV svjetlo iz solarija jednako je štetno. Izloženost sunčevoj svjetlosti tijekom zimskih mjeseci nosi jednak rizik kao i tijekom ljeta. Iako nije moguće u potpunosti spriječiti nastanak raka kože ili poništiti prethodne efekte UV zračenja, mogu se poduzeti određeni koraci kako bi se smanjio rizik.
Kremu za sunčanje sa SPF-om od 30 ili više nanesite pola sata prije izlaganja suncu i ponovno je nanosite svaka dva do tri sata, kao i nakon kupanja ili ako se jače znojite. Nosite sunčane naočale s potpunom UV zaštitom, birajte kozmetičke proizvode koji nude UV zaštitu, izbjegavajte izravno izlaganje suncu koliko god je to moguće tijekom najvećeg UV zračenja, između 10 i 16 sati. Također, redovito obavljajte samopreglede kože kako biste se upoznali s postojećim kožnim izraslinama i primijetili sve promjene ili nove izrasline.
UVA, UVB i UVC zrake: Znate li po čemu se razlikuju i koje su najštetnije za zdravlje
