Nesnosne vrućine koje su zahvatile Zagreb i ostatak Hrvatske mogu biti veoma opasne za zdravlje. Naravno rizične su skupine starijih, srčanih bolesnika i mnogih drugih, ali za svi građane bi trebali izbjegavati duže izlaganje suncu i potražiti hlad kad god to mogu.
Upravo zbog vrućina i povećane fizičke aktivnosti tijekom ljeta želimo podsjetiti građane da vode brigu o svom zdravlju, a to možemo učiniti i podizanjem svijesti o raznim zdravstvenim problemima.
Problem o kojem danas pišemo je hipoglikemija, odnosno snižena razina glukoze u krvi. To je generalno vrijednost ispod 3.9mmol/l, no svaka osoba ima svoju toleranciju na oscilacije glukoze u krvi. O hipoglikemiji smo razgovarali s nutricionisticom Mijom Duvnjak, koja je članica predsjedništva Zagrebačkog dijabetičkog društva te voditeljica Kluba mladih osoba s dijabetesom.
Može se pojaviti i kod ljudi koji nemaju dijabetes
Nutricionistica nam je objasnila da postoje lakše i teže hipoglikemije, koje se razlikuju po simptomima. “Postoje lakše i teže hipoglikemije, dakle kada je razina glukoze oko 3.9, i kada su jako niske, na primjer ispod 2.8mmol/l. Razlikujemo i simptome lakše i teže hipoglikemije, pad koncentracije glukoze u krvi uzrokuje simptome kao što su glad, znojenje, drhtavost, umor, slabost i nemogućnost jasnog razmišljanja, dok teška hipoglikemija uzrokuje simptome kao što su zbunjenost, konvulzije i koma”, navodi Duvnjak.
Objasnila je da je hipoglikemija često nastaje kod osoba s dijabetesom, ali da se može pojaviti i kod ljudi koji nemaju dijabetes. “Hipoglikemija nastaje kod osoba s dijabetesom tip 1 i tip 2. Kod osoba s dijabetesom tip 1 koje su ovisne o inzulinu, hipoglikemija najčešće nastaje zbog prevelike doze inzulina, zbog fizičke aktivnosti, zbog smanjenog unosa ugljikohidrata. Kod osoba s dijabetesom tip 2 najčešće nastaje zbog pogrešnog doziranja lijekova”, objašnjava.
“Istina je da određena skupina ljudi koji nemaju dijabetes zna imati niže vrijednosti glukoze u krvi. Obično dolazi zbog gladovanja ili preskakanja obroka, prevelikog unosa ugljikohidrata gdje njihova gušterača izluči veće doze inzulina koji spusti razinu glukoze u krvi. No to im tijelo prirodno vrati u stabilnu razinu, te za njih to nije opasno stanje, tijelo samo razgradi glikogen iz jetre koji je polimer glukoze i vrati im glukozu u idealnu razinu”, navodi dva slučaja u kojima nižu razinu glukoze mogu imati ljudi koji nemaju dijabetes.
Opasna je po život dijabetičara
“Tu je rješenje pravilna prehrana i kvalitetan san. To je prehrana bogata povrćem i zdravim mastima, bez šećera, s manje voća, i manje ugljikohidrata. Također mogući su neki drugi komorbiditeti odnosno bolesti ili stanja kojima je posljedica hipoglikemija te je važno da se obave i ostali specijalistički pregledi i pretrage, prvenstveno mislim na ženske spolne hormone, hormone stresa kao što je kortizol, bolesti crijeva i slično”, upozorava nutricionistica.
Objašnjava da se hipoglikemija kod osoba s dijabetesom može javiti i nekoliko puta u danu i to lakša i teža hipoglikemija. “Osoba s dijabetesom nerijetko dnevno doživi više lakših hipoglikemija, nije rijetkost da doživi i više teških u danu. Osobi s dijabetesom, pogotovo tip 1 potrebno je cca 30 minuta do 2 sata nakon sto dovede razinu glukoze iznad 3.9mmmol/l da se oporavi od hipoglikemije. Osoba s dijabetesom u stanju hipoglikemije obavezno mora konzumirati slatki napitak ili dekstrozne bombone, jer njeno tijelo neće samo nadoknaditi šećer u krvi te osoba može vrlo lako pasti u komu”, objašnjava o kakvom je riziku riječ.
Hipoglikemija se može pojaviti kod svih ljudi, no za dijabetičare je posebno opasna. “Hipoglikemija je opasna i ozbiljna po život dijabetičara, dok je za zdrave ljude prolazno stanje (možda nešto najbliže bi bilo kao trenutni povišeni krvni tlak), zdrave osobe mogu sjesti u hlad i pričekati da im tijelo samo vrati razinu GUK-a u referentni interval, dok dijabetičar to ne može, već će mu nastaviti padati do kome i u slučaju nedjelovanja do smrti”, objasnila je razlike u slučaju dijabetičara i drugih ljudi. Navela je i da kod jakog alkoholiziranog stanja i zdrave osobe i one s dijabetesom zbog hipoglikemije mogu pasti u komu.
Što je hiperglikemija?
Što se tiče ljetnih vrućina, rekla je da je tu unos tekućine ključan. “Hidracija, odnosno unos tekućine je jako bitan, zbog dobre hidracija i ljetne vrućine pojačana je cirkulacija te tijelom inzulin lakše putuje. Osjetljivost na inzulin je tada veća te može doći do hipoglikemije. Važno je da osoba s dijabetesom prilagodi i po potrebi smanji dozu svog lijeka ili inzulina, da planira šetnje i fizičku aktivnost, i uvijek sa sobom ima slatki napitak ili dekstrozu”, savjetuje nutricionistica.
Suprotno stanje od hipoglikemije zove se hiperglikemija. Do nje također može doći za vrijeme vrućina ako ne unosimo dovoljno tekućine. “Jako je važno da osoba s dijabetesom ne izlazi na vrućinu ako ne mora, da sa sobom nosi slatke napitke, inzulin ili lijekove, oznaku kao narukvicu da je dijabetičar, da se hidrira i prilagođava svoje doze svakodnevno”, objašnjava koje bi preventivne korake dijabetičari trebali poduzeti.
Također podijelila je nekoliko savjeta za ljetne dane. “Važno je da osoba ne odlazi plivati u stanju hipoglikemije, potrebno je skloniti se s vrućine jer kao što sam gore napomenula vrućina ubrzava cirkulaciju i time šećer lakše pada nego kad smo u hladu”.
Savjeti za ljetnu prehranu
“Prehrana bi ljeti općenito trebala biti lakša, važno je ne unositi tešku masnu hranu. Bazirati se na sezonskom voću i povrću. Rajčice su bogate likopenom, a recimo narančasto voće i dinje beta karotenom, oba su snažni antioksidansi koji štite organizam od lošeg utjecaja sunčevog zračenja”, dala je i savjet za ljetnu prehranu.
Poznati liječnik otkrio što nikada ne radi na plaži: ‘Imam osjećaj da malo tko to zna’
Za kraj je dodatno napomenula da su dijabetičari rizična skupina i da bi se posebno trebali paziti za ljetnih vrućina, no na oprezu trebaju biti svi građani.
