Mnogi ljudi, osobito oni koji se boje viška kilograma i zdravstvenih posljedica, izbjegava jaja i slaninu zbog straha da će im ove namirnice podići razinu kolesterola.
Manekenka i voditeljica Danijela Dimitrovska izazvala je pozornost na društvenim mrežama otkrivši kako je svakodnevni dio njezin prehrane upravo slanina. Priznanje je izazvalo pozornost jer je Danijela s 38 godiina u zavidnoj formi i ima besprijekorno isklesanu figuru.
“Jutro započinjem vodom sa limunom i suplementacijom, uzimam probiotik namenjen ženama koji čuva reproduktivno zdravlje i bustuje organizam. Zatim prelazim na doručak. Omiljeno mi je palenta sa sirom i kiselim mleko. Za ručak najradije jedem tortilju sa tunjevinom, povrćem i sirom. Uveče pojedem potaž od bundeve i salatu sa povrćem, avokadom i slaninicom”, otkrila je Danijela
Poznata voditeljica razbija mitove: Svaki dan jede slaninu, a ima vitku liniju na pragu 40-te
Nutricionist razbio mit o kolesterolu
Dok, u posljednje vrijeme, sve više ljudi izbjegava jaja i slaninu zbog straha da će im ove namirnice podići razinu kolesterola, ali nutricionist Predrag Nenadić poručuje da su takve tvrdnje potpuno neosnovane. Nenadić, jedan od vodećih stručnjaka za prehranu u regiji, tvrdi da kolesterol nije neprijatelj organizma, već ključna supstanca za njegovo funkcioniranje.
Nenadić je obrazovanje stekao na renomiranim sveučilištima diljem svijeta. Obavljao je funkciju predsjednika Udruženja nutricionista Jugoslavije i bio na čelu Društva za unaprijeđenje prehrane. Svoje znanje i iskustvo dodatno je razvijao na Sveučilišnoj klinici u Ludwigshafenu u Njemačkoj, gdje je radio kao dijetetičar-nutricionist.
Nutricionist Nenadić objašnjava osnovni uzrok pojave kolesterola i masne jetre. Prema njegovim riječima, problem masne jetre ne dolazi od masne hrane, što je česta zabluda.
“Problem masne jetre ne nastaje od masne hrane. To su ogromne zablude. Tu se pecaju mnogi. Jetra višak šećera prebacuje u masno tkivo. Holin (B4 vitamin) kojeg inače ima u slanini, u jajima i mesu, raspoređuje taj kolesterol i ne dozvoljava da se zadržava u jetri, nego ga šalje u masno tikvo pa dobijemo poveći trbuh, uvećanu stražnjicu itd. E, kada nema dovoljno tih zdravih masti, koje smo izbacili plašeći se da ćemo dobiti kolesterol, mi onda dobijemo masnu jetru”, objašnjava.
Masna jetra
“Radi se o takozvanoj nealkoholnoj masnoj jetri”, objasnio je Nenadić. “Ta masna jetra ne može pravilno obavljati svoju funkciju, što znači da ne može učinkovito čistiti tijelo od toksina niti vršiti detoksikaciju. Posljedice toga mogu se vidjeti na koži, pojavljuju se akne, bubuljice, pojačana perut, ljuštenje noktiju, a često dolazi i do svrbeža tijela”, kaže nutricionist.
Rekao je i zašto dolazi do povećanja triglicerida. “Ako imate trigliceride, niste jeli svinjetinu, jeli ste voće, mnogo kruha, peciva, rafiniranog brašna, u tome je problem”, smatra.
Na pitanje kako učinkovito očistiti jetru i organizam, Nenadič ističe da je potrebno voditi uredan život, a najvažnija je prehrana. “Važno je voditi uredan život i unositi dovoljno vode, jer jetra voli vodu, to je ključno! Trebamo konzumirati optimalne količine biljnih vlakana, i onih koja se otapaju i onih koja se ne otapaju. Trebamo jesti hranu koju jetra voli, a to su gorke namirnice poput žuto srčanika, maslačka, korijena čička i sličnih”, kaže.
U kafićima i restoranima krenula naplata dosad besplatne usluge: ‘Još malo će i zrak koštati’
Izbacite umjetne šećere
Nenadić preporučuje da se iz prehrane izbaci sve ugljikohidrate i umjetne šećere kako biste smanjili razinu kolesterola i triglicerida. “Jedite hranu bogatu zdravim mastima (domaća mast, maslinovo ulje, hladno prešana biljna ulja, namirnice bogate holinom poput slanine i jaja, losos, skuša i druge zdrave masti).
Jetra se ne može očistiti sokovima, posebno ne kupovnim. Na njima često piše da sadrže fruktozu, koja je najopasnija za debljanje. Fruktoza daje slatkoću proizvodu, ali također povećava tjelesne masnoće. Ona povećava razinu triglicerida i kolesterola u organizmu”, kaže on.
Naglasio je da to nije ista fruktoza koju dobivamo kad konzumiramo voće. “Proizvođači to vode kao voćni šećer. Struktura je ista, ali fruktoza koja se ubacuje u industrijske proizvode se pravi iz kukuruza (to je tzv. glukozno-fruktozni sirup), ona nije dobivena iz voća”, objašnjava nutricionist.
