Dok je nekima proljeće najljepše doba godine drugima počinje period iz noćne more. Među njima se posebno ističu astmatičari, kojih ima sve više.
Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u povodu prošlogodišnjeg Svjetskog dana astme objavili su zabrinjavajuće podatke.
Prema podacima o epidemiologiji astme u Hrvatskoj, a koji su jedan od rezultata projekta EUROSTAT Morbidity Statistics u kojem se određivala incidencija i prevalencija odabranih bolesti i stanja na temelju povezivanja više izvora podataka, godišnja stopa incidencije astme (novooboljeli u godini dana) u Hrvatskoj iznosi 3,0/1000 stanovnika, odnosno 12.000 novooboljelih od astme u jednoj godini.
Zagrepčanina zaprepastio odgovor liječnice na važno pitanje: ‘Rekla mi je da ona to mora napraviti’
200 tisuća oboljelih
Astma spada u alergijski i imunosni poremećaj, a riječ je o kroničnoj opstruktivnoj upalnoj bolesti dišnih putova. Specifičan je za astmu jak imunosni odgovor na različite tvari u okolišu kao što su pelud, grinje, životinjske dlake i slično. Zbog toga dolazi do stezanja mišića u stijenkama bronha – bronhospazma. Obično se javlja u epizodama, odnosno postoje periodi kada oboljela osoba nema simptoma i periodi kada su oni prisutni.
Simptomi
Simptomi mogu biti kašalj, teško i otežano disanje te stezanje u prsima, no to se razlikuje od osobe do osobe. Ono što je većini zajedničko jest da se simptomi najčešće pogoršavaju noću ili za vrijeme neke teže fizičke aktivnosti. T
ada se mogu pojaviti uporan kašalj koji ne prestaje, pri izdisanju može biti prisutan zvuk zviždanja, a pri udisanju kratak dah ili pak otežano disanje. Neki oboljeli mogu i bez fizičke aktivnosti doživjeti ove simptome, kao i stezanje u prsima i nemogućnost da se duboko udahne.
Hrvate pogađa teška rijetka bolest naizgled običnih simptoma: ‘Okidač može biti stres’
Okidači mogu biti razni, od alergijskih faktora, vanjskih uzročnika do prehlade. Prašina, dim, pelud, perje, ali i poneki mirisi i parfemi mogu biti uzročnici, tako da je vrlo važno prepoznati koji su točno kako bi ih se moglo svesti na minimum. Među faktorima se navode još i onečišćenje zraka u zatvorenom i vanjskom prostoru te profesionalna izloženost kemikalijama, dimu ili prašini.
Lijek za alergijsku astmu zapravo ne postoji, odnosno ona se ne može izliječiti, ali se koriste terapije inhalacijskim lijekovima koji sadrže inhalacijski kortikosteroid, a uz njega može bit i bronhodilatator. Terapiju mijenja liječnik, ovisno o težini astme, ali nikada ni u kojim uvjetima pacijent ne bi sam smio prestati uzimati terapiju, unatoč tomu što se možda trenutno osjeća bolje.
