Potočarka, poznata kao povrće bogato esencijalnim vitaminima i mineralima, često služi samo kao dekoracija u vrtovima. Međutim, prema riječima stručnjaka, ova biljka zaslužuje mnogo više pažnje jer je prava riznica zdravlja.
Mnogi stari narodi koristili su je u prehrani i liječenju. Hipokrat je cijenio je ovu biljku i preporučavao je za liječenje pluća, zubobolje, bolesti grla, gušavosti i promuklosti. Kod starih Grka, Egipćana i Rimljana bila je poznata kao snažno sredstvo za vraćanje energije.
Egipatski faraoni naredili su svojim robovima svakodnevno ispijanje soka od potočarke kako bi održali snagu, a time i produktivnost.
Prema istraživanjima, potočarka sadrži više željeza nego špinat i više vitamina C nego agrumi poput naranče ili limuna. Zahvaljujući ovim hranjivim tvarima, potočarka donosi brojne zdravstvene prednosti, od pročišćavanja krvi do jačanja imunološkog sustava.
Nedavne studije pokazuju da potočarka pomaže u smanjenju oksidativnog stresa, koji može štetiti stanicama i ubrzavati proces starenja. Osim toga, ovo povrće potiče apetit, čisti tijelo od toksina i može pročišćavati krv.
Većina Hrvata misli da je nemoguće, Fabio je posadio i uspio: ‘Pomislio sam, zašto ne bi moglo’
Recepti
Potočarka ima visok nivo aminokiselina i antioksidanata. Ostale prednosti uključuju velike količine željeza, kalcija, kalija, magnezija i vitamina K. Potočarku možete slobodno dodati u salatu, smoothie, sendvič, tortilju, omlet ili pizzu.
“Sok od potočarke posebno je popularan na prirodnoj sceni zdravlja,” istaknuli su stručnjaci. Preporučuje se konzumacija razrijeđenog soka u omjeru 1:5 s vodom, dok maksimalna doza ne bi trebala prelaziti jednu čašu svaka dva do tri dana. Pretjerivanje može izazvati nuspojave, upozoravaju.
Potočarka nije samo saveznik unutarnjeg zdravlja već i prirodno rješenje za probleme s kožom i kosom. Sok ove biljke može se nanositi izravno na zahvaćena područja kako bi se tretirale kožne nepravilnosti ili spriječilo opadanje kose. Jedan od popularnih recepata uključuje izradu obloge od potočarke. Za to je potrebno malo lišća pomiješati s alkoholom i nanijeti na problematična područja. Oblog se drži nekoliko sati prije nego što se ispere hladnom vodom. Rezultati su, prema svjedočenjima korisnika, ohrabrujući.
Uz sve navedene prednosti, potočarka ima i potencijal zaštite kardiovaskularnog sustava. Stručnjaci tvrde da redovita konzumacija ovog povrća može smanjiti rizik od brojnih srčanih oboljenja.
Pikantni, pomalo gorkasti, mladi izboji i listovi, bogati su vitaminima B1, B2, C i E te kalcijem, željezom i jodom. Jedno istraživanje, objavljeno u časopisu British Journal of Nutrition, dokazuje ljekovitost potočarke. Potvrđeno je da redovito konzumiranje manjih količina ove biljke može spriječiti rak prostate i debelog crijeva. Istraživanja su pokazala da oblog od lišća potočarke učinkovito djeluje na suzbijanje tumora žlijezda ili limfnih čvorova.
Listovi se koriste kao salata, dodatak juhama, umacima, sirevima i sendvičima ili za dekoriranje jela. Osušeni listovi i sjemenke mogu se koristiti kao začin, a nedozreli plodovi se mogu kiseliti. Termičkom obradom listovi potočarke gube ljekovita svojstva.
Uzgoj
Potočarka (lat. Nasturtium officinale) je skromna, ali vrlo dragocjena biljka. Iako su od davnina poznata njena ljekovita svojstva, ova biljka je kroz generacije pomalo zaboravljena. U narodu se naziva vodena kraljica, dragušac, kostriš, bobovec, ljuti mokriš, resnik, itd. Naziva se i “biljka čistih voda” jer je indikator pitke vode te se rijetko može naći u stajaćicama.
Ova najzdravija biljka na svijetu dobila je savršenih 100 od 100 bodova, pobijedivši kineski kupus (91,99), blitvu (89,27), ciklu (87,08) i špinat (86,43), prema procjenama Centara za kontrolu i prevenciju bolesti.
Može se uzgajati u zaštićenim prostorima, ali i na otvorenom, ali je u tom je slučaju nešto sitnija. Također se može uzgajati i u plastičnim posudama, unutar doma.
Bez obzira na njeno izvorno vodeno okruženje, vrlo lako se uzgaja u vrtu, pa čak i u teglama na balkonu. Razmnožava se izravnom sjetvom sjemena od jeseni do proljeća ili presadnicama, ali pri presađivanju treba pripaziti jer je korijenje jako krhko. Uzgaja se kao jednogodišnja kultura kroz 10 do 12 mjeseci. Sjeme proklije za tjedan dana. Može se uzgojiti na sjenovitoj ili polusjenovitoj gredici uz bogato zalijevanje. Može se uzgajati u teglama napunjenim supstratom i stavljenim u veću posudu do pola ispunjenu vodom koja se treba redovito mijenjati.
Potočarka se može rezati i tako dobiti tri berbe, što je slučaj kada je pregusto zasijana. Počinje se brati početkom prosinca, a dalje sve ovisi o temperaturama. Što je viša, bolje se obnavlja, i obratno. Svoj ciklus potočarka završava s vrućinama.
Potočarka inače raste kao samonikla u prirodi, a za svoj razvoj zahtijeva mnogo vode. Višegodišnja razgranata biljka vriježaste je stabljike koja puzi po tlu ili površini vode. Samo vrhovi stabljike su iznad vode, dok se iz listova razvija korijenje kojim se biljka učvršćuje za podlogu.
Iako je potočarka još uvijek često podcijenjena, činjenice govore same za sebe. Uvrstiti je u svakodnevnu prehranu može biti jednostavan, a učinkovit korak prema boljem zdravlju i vitalnosti.
