Jedan od najznačajnijih hrvatskih skladatelja zabavne glazbe 20. stoljeća bio je Zdenko Runjić. Rođen je 1942. godine u općini Garčin u Brodsko-posavskoj županiji, a preminuo je u Krapinskim Toplicama 2004. godine. Njegovo ime stoji iza brojnih glazbenih hitova, ali glazbenik prije toga nije imao lagan životni put.
“Oni nisu mogli bit siromašniji nego što su bili, ono kruh, mast i to je to, ali on je bio iznimno znatiželjno dijete i znao je da znanjem i školom može doći do nekog malo boljeg životnog puta. Prvi talent koji je otkrio bila je ljubav prema matematici, on je, zamislite, u osnovnoj školi iz glazbenog imao dva, tako da to je isto jedna zanimljiva činjenica.
I ta ljubav prema matematici je kasnije kumovala njegovoj sklonosti prema glazbi i često je poslije govorio da su matematika i glazba skoro pa iste stvari”, svojevremeno se prisjetila Runjićeva kći Ivana koja živi u Splitu, prenosi Večernji.
‘Njega mogu kriviti za sve’
O svom glazbenom putu svojevremeno je pričao i Runjić. “Ja sam se vratio iz škole jednu večer, mislim da sam bio sedmi ili osmi razred, upalio sam slučajno radio i nabasao na prijenos festivala San Remo. To je bila godina kad je pobijedio Modugno.
I mogu njega isključivo kriviti za sve ovo što je kasnije nastalo, ja sam bio tog trenutka opčinjen i počeo sam pratiti muziku, ali nisam imao nikakvo službeno obrazovanje, nisam išao u muzičku školu. Glad za muzikom ja sam rješavao tako da bih ili pitao ili uzeo literaturu i proučavao. Do svega što sam naučio išao sam sistemom otkrivanja”, ispričao je Runjić.
Nadalje, 1967. godine Runjić je diplomirao na Elektrotehničkom fakultetu u Splitu, a kao stipendist ‘Jugoplastike’, dobio je posao u toj tvornici. Osim toga, slabo je poznato i da je Runjić, s prekidima, dvadesetak godina bio glazbeni urednik na Radio Splitu. Još kao student osvojio je Splitski festival 1962. godine i to je bio njegov prvi veći autorski uspjeh i početak velike karijere.
Susret s Oliverom
“Ja sam jedno poslijepodne šetao sa sinom uz plažu, jedno jato galebova je čekalo kišu i mali me pitao zašto ne bih napisao pjesmu o galebu. I sad sam ja to čuo i prečuo, ali malo dalje kad smo došli do Bačvica mislim u sebi stvarno kad bih išao napisati pjesmu o galebu što bi, kakva bi to pjesma bila? I onda mi nekako padne na pamet ideja da bi možda napravio kao razgovor galeba i čovjeka”, pričao je Runjić.
Ipak, suradnja Zdenka Runjića i Olivera Dragojevića u početku nije bila idealna. Naime, s Runjićevom pjesmom ‘Picaferaj’, Oliver je bio gotovo neprimijećen na Splitskom festivalu. Oliver nakon toga kreće svirati po svijetu kako bi se usavršavao. Na splitsku se pozornicu vratio tek nakon nekoliko godina, kada Zdenko i on započinju novo poglavlje.
“Onda je tata Oliveru sugerirao da bi njih dvojica mogli surađivati, ali ako Oliver promijeni način pjevanja. Da treba radit nešto kao što Talijani rade, malo više „sotto vocce“ i da stvore taj jedan novi zvuk, koji nije bio još u nas poznat. I mislim da je to bio zapravo pravi pogodak, da su našli Oliveru nešto što mu paše, a opet s druge strane tati kao skladatelju isto tako nešto što njemu odgovara. Tako da mislim da su se našli u vremenu da nisu mogli bolje”, otkrila je Zdenkova kći Ivana.
Nećete vjerovati kome je posvećena pjesma ‘Moj lipi anđele’: ‘Priča je vrhunska, možda i povijesna’
