Klimatske promjene i onečišćenje sve više utječu na kvalitetu zraka i zdravlje pluća. Svako smanjenje razine onečišćenja zraka izravno doprinosi poboljšanju zdravstvenog stanja osoba s respiratornim bolestima, a uklanjanje ili smanjenje štetnih čestica i plinova iz zraka te smanjivanje temperature urbanih toplinskih otoka može pozitivno utjecati na kvalitetu života i smanjiti učestalost pogoršanja simptoma respiratornih bolesti.
Jedna je od takvih bolesti i kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB). To je ozbiljno i progresivno stanje koje otežava disanje zbog trajnog sužavanja dišnih putova i nepovratnog oštećenja plućnog tkiva. Bolest je često posljedica dugotrajne izloženosti štetnim česticama i plinovima, pri čemu je glavni čimbenik rizika pušenje. Ipak, KOPB može pogoditi i nepušače, osobito one koji su dugo izloženi zagađenju zraka, prašini ili kemikalijama, bilo u zatvorenim prostorima ili na radnome mjestu.
Najugroženije su skupine pušači jer je pušenje glavni uzročnik bolesti, osobe starije od 40 godina, kod kojih se češće pojavljuju simptomi zbog kumulativnog izlaganja štetnim tvarima, osobe s genetskom predispozicijom, poput nedostatka alfa-1-antitripsina, rijetkog stanja koje povećava osjetljivost pluća na oštećenje, zatim osobe koje žive u industrijskim ili jako zagađenim područjima te radnici izloženi prašini, plinovima i kemikalijama, primjerice u građevinarstvu, rudarstvu ili poljoprivredi.
Dugoročni ciljevi
Kakvi su statistički podaci o oboljelima od KOPB-a pitali smo prim. dr. sc. Andreu Vukić Dugac, specijalisticu internisticu i subspecijalisticu pulmologije. “Prema najnovijim podacima, oko 10% odraslih u Hrvatskoj ima KOPB, ali se smatra da je stvarni broj veći zbog nedovoljne dijagnostike. Nažalost, broj oboljelih raste, što je posljedica starenja populacije i trajnih učinaka pušenja u starijim generacijama. S druge strane, uvođenje strožih mjera kontrole pušenja i osvještavanje o štetnosti zagađenja može pomoći u usporavanju ovog trenda”, rekla je dr. Andrea Vukić Dugac.
Istaknula je kako posljednjih godina dolazi do značajnog napretka u terapiji KOPB-a, uključujući nove kombinacije inhalatora i individualizirane pristupe liječenju koji se prilagođavaju svakom pacijentu. Sve se više koriste digitalni inhalatori s integriranim senzorima koji ne samo da pomažu pacijentima da prate pravilnost primjene lijekova nego i omogućuju liječnicima da u stvarnom vremenu prate podatke o uporabi i učinkovitosti terapije.
Naglasak je i na ranoj dijagnozi s pomoću spirometrije, što omogućuje pravovremeno započinjanje liječenja i poboljšava ishode. Osim toga, sve se češće provode edukacije za pacijente kako bi bolje razumjeli bolest i aktivno sudjelovali u svom liječenju.
Genetika je ‘krivac’: Ovih 10 bolesti naslijeđujemo po svojim majkama
Važne kampanje
“Plućne rehabilitacijske programe sve više prepoznajemo kao ključan dio skrbi, jer osim što poboljšavaju fizičku sposobnost i smanjuju simptome, imaju pozitivan učinak na mentalno zdravlje pacijenata. Sve se veći naglasak stavlja i na multidisciplinarni pristup, pulmolozi, fizioterapeuti, psiholozi i nutricionisti zajedno rade na unapređenju kvalitete života oboljelih”, naglasila je primarija Vukić Dugac.
Osim medicinskog napretka, javnozdravstvene kampanje za podizanje svijesti o štetnosti pušenja i zagađenja zraka pomažu u prevenciji, dok se implementacijom strožih nepušačkih zakona i mjera za smanjenje zagađenja postižu dugoročni ciljevi u smanjenju broja novih oboljelih. Primarija Vukić Dugac dala je odgovor i na pitanje može li se bolest prevenirati, a ako netko oboli, može li se izliječiti ili samo zaliječiti.
“KOPB je u velikoj mjeri preventabilna bolest. Izbjegavanje pušenja, smanjenje izloženosti zagađenju zraka i nošenje zaštitne opreme na radnome mjestu mogu značajno smanjiti rizik. Jednom kada se bolest razvije, ne može se potpuno izliječiti, ali se uz pravilnu terapiju i promjenu načina života može usporiti napredovanje i poboljšati kvaliteta života. Ključna je rana dijagnoza, jer liječenje u početnim stadijima daje puno bolje rezultate”, naglasila je.
Individualan oporavak
Zanimljivo je kako je oporavak individualan i ovisi o stadiju bolesti. Zapravo je tako manje-više i kod ostalih bolesti. Kod ranijih stadija, prestanak pušenja i prava terapija mogu gotovo u potpunosti ukloniti simptome. Kod uznapredovalih stadija često su potrebne plućna rehabilitacija, terapija kisikom i ponekad mehanička ventilacija. Kvaliteta života može se znatno poboljšati uz multidisciplinarni pristup koji uključuje pulmologe, fizioterapeute i nutricioniste.
Kako bi se unaprijedila svijest ljudi o ovoj bolesti, potrebna je snažnija i kontinuirana javnozdravstvena kampanja koja bi uključivala promociju spirometrije kao zlatnog standarda za dijagnozu, ali i općenito podizanje svijesti o važnosti ranog prepoznavanja simptoma poput kroničnog kašlja, otežanog disanja i osjećaja pritiska u prsima. Edukacijskim emisijama, radionicama i internetskim sadržajem treba informirati širu javnost o KOPB-u, naglašavajući važnost pravovremenog obraćanja liječniku.
Edukacija obiteljskih liječnika također je ključna jer oni često imaju prvi kontakt s pacijentima i mogu odigrati presudnu ulogu u ranom otkrivanju bolesti. Redoviti seminari i radionice za zdravstvene djelatnike o novim dijagnostičkim i terapijskim metodama unaprijedili bi kvalitetu skrbi.
Zagrepčanka slučajno otkrila tešku bolest: ‘Liječnica me pitala samo jedno pitanje’
Glavni uzrok bolesti
Podrška nepušačkim politikama može značajno smanjiti učestalost pušenja, što je glavni uzrok KOPB-a. Uz to, kontrola zagađenja zraka, posebno u urbanim područjima, i stroži standardi za industrijske emisije i promet nužni su za smanjenje izloženosti štetnim tvarima.
Suradnja sa školama i uvođenje edukacijskih programa o zdravom disanju i štetnosti pušenja od najranije dobi mogu doprinijeti stvaranju generacija svjesnijih rizika. Osim toga, poticanje društva na podršku oboljelima i smanjenje stigme vezane uz bolest može motivirati ljude na pravovremeni pregled i liječenje.
Prim. dr. sc. Vukić Dugac smatra i kako je važno istaknuti ulogu medija u širenju točnih informacija te promicanju pozitivnih priča pacijenata koji, zahvaljujući terapiji i promjeni načina života, uspješno žive s KOPB-om. Integrirani pristup svih sektora društva ključan je za dugoročne promjene u percepciji i borbi protiv ove bolesti.
Neprepoznatljivi simptomi
“KOPB je bolest koju često ne prepoznajemo na vrijeme, dijelom zbog toga što se simptomi poput kroničnog kašlja i otežanog disanja često pripisuju starenju, pušenju ili sezonskim alergijama. Važno je istaknuti da ti simptomi nisu normalan dio svakodnevnog života i da njihovo ignoriranje može dovesti do pogoršanja stanja. Ako primijetite kronični kašalj, otežano disanje, sviranje u prsima ili često iskašljavanje sluzi, obratite se svom liječniku kako biste obavili potrebne pretrage, poput spirometrije, koja je ključna za ranu dijagnozu”, rekla je.
Rana dijagnoza i prava terapija ne samo da mogu značajno usporiti napredovanje bolesti nego i znatno poboljšati kvalitetu života. Prilagodbe poput prestanka pušenja, redovite primjene terapije inhalatorima i uključivanja u plućnu rehabilitaciju mogu omogućiti pacijentima da zadrže aktivan i ispunjen život. Važno je i razumijevanje da je KOPB kronična bolest, ali uz podršku stručnjaka, obitelji i pravilnu terapiju, pacijenti mogu kontrolirati simptome i smanjiti učestalost pogoršanja. Ključno je ne zanemarivati znakove bolesti i redovito komunicirati s liječnikom o napretku i mogućim prilagodbama liječenja.
“Isto tako, društvo treba razvijati empatiju prema osobama koje se suočavaju s ovom bolešću jer njihova svakodnevica zahtijeva mnogo prilagodbi i truda. Ulaganjem u javnozdravstvene kampanje i bolju dostupnost dijagnostičkih alata možemo učiniti značajne korake u borbi protiv KOPB-a i pomoći oboljelima da žive kvalitetniji život”, zaključila je prim. dr. sc. Vukić Dugac.
Bolest koju je teško prepoznati, a sve je više ima: Simptomi su jak umor, nevoljkost, suha koža
Stresne situacije
Ovo je priča muškarca oboljelog od KOPB-a koji se godinama borio protiv bolesti, a nije ni znao da je bolestan. Evo što je rekao. “Dugi niz godina imao sam problem s kroničnim kašljem, ali nisam to shvaćao ozbiljno. Mislio sam da je to samo posljedica pušenja ili zraka u kafiću, gdje često ima dima i prašine. U posljednjih godinu dana počeo sam primjećivati da sve teže dišem, posebno kada bih obavljao svakodnevne aktivnosti poput hodanja uz stepenice ili nošenja kutija s pićima.
Jednog dana shvatio sam da se osjećam kao da mi pluća više ne rade kako treba, čak ni u miru. Obratio sam se svom obiteljskom liječniku, koji me poslao na spirometriju. Kad su mi rekli da imam KOPB, bio sam u šoku. Nisam znao mnogo o toj bolesti i prvi osjećaj bio je strah — strah od nepoznatog i od toga kako će to utjecati na moj život.
Oporavak je zahtijevao puno truda i prilagodbi. Najteže mi je bilo prihvatiti da se ne mogu vratiti na prijašnji način života. Prestao sam pušiti, što je bio najveći izazov jer sam pušio gotovo 40 godina. Doktorica mi je objasnila koliko je važno uzimati terapiju na pravilan način, tako da sada redovito koristim inhalatore i pridržavam se uputa. Idem na plućnu rehabilitaciju, gdje učim vježbe disanja i radim na jačanju izdržljivosti. Osim toga, trudim se više hodati i ostati fizički aktivan koliko god mogu. Shvatio sam da oporavak nije samo fizički nego i psihološki proces, jer se morate prilagoditi novoj stvarnosti.
Brojni izazovi
Mogu reći da se osjećam bolje nego prije nego što mi je dijagnosticirana bolest, ali još imam izazove. Kad se pridržavam terapije i kad nije sezona prehlada i gripa, mogu normalno obavljati posao u kafiću, uz manje prilagodbe. Međutim, postoje dani kad osjetim umor i kad mi je disanje otežano, osobito ako je vrijeme vlažno ili ako sam previše fizički aktivan. Ipak, napredak je očit, pogotovo otkad sam prestao pušiti i počeo se više kretati.
Prestanak pušenja najveća je promjena i najbolja odluka koju sam mogao donijeti. Osim toga, pazim da što više vremena provodim na svježem zraku, daleko od zagađenja. U prehranu sam uveo više voća i povrća jer mi je doktorica rekla da antioksidansi mogu pomoći plućima. Trudim se smanjiti stres jer sam primijetio da mi stresne situacije pogoršavaju simptome. Naučio sam i više pažnje posvetiti sebi, što prije nisam radio jer sam uvijek bio fokusiran na posao.
Imam i poruku za oboljele. Rekao bih im da ne odustaju. Pravilna terapija i promjene u životnom stilu mogu značajno poboljšati kvalitetu života. Također, potražite podršku obitelji i prijatelja jer život s KOPB-om može biti izazovan, ali nije nepremostiv. Onima koji nisu oboljeli, a posebno pušačima, savjetujem da prestanu što prije. KOPB je bolest koja mijenja život iz temelja, ali većina ljudi toga postane svjesna tek kad je prekasno. Prevencija je ključna, a prestanak pušenja prvi je korak”, rekao nam je naš optimistični sugovornik koji je obolio od KOPB-a.
