Koliko vam se puta učinilo da nakon buđenja više ne možete tako brzo obaviti jutarnju higijenu prije odlaska na posao? Ili ste hodali po stepenicama pa vas je malo “zaštekalo” u koljenima, zbog čega ste potiho jauknuli, a možda i opsovali da vas nitko ne čuje, ali ste stisnuli zube i hrabro krenuli dalje.
Pitali ste se što vam se dogodilo, i to upravo vama koji ste oduvijek bili fit, puni elana i energije, savitljivi i gipki i ništa vas nije moglo zaustaviti u svakodnevnim akcijama dok ste se trudili poboljšali svoje zdravstveno i kondicijsko stanje. I onda, jednoga dana, sve se poremetilo. Mišići odjednom više nisu bili tako gipki, a kosti su počele “škljocati”.
U panici, vjerojatno ste otišli liječniku koji je, nakon niza pretraga, dijagnosticirao – osteoporozu. Čudna i teška riječ, a kakva je zapravo ta bolest koja se svakog 20. listopada tradicionalno obilježava kao Svjetski dan osteoporoze s ciljem podizanja globalne svijesti o zdravlju kostiju te prevenciji i liječenju osteoporoze i srodnih bolesti mišićno-koštanog sustava? Ove se godine taj dan obilježio sloganom “Recimo ne krhkim kostima”. Ovogodišnja kampanja nastojala je potaknuti ljude svih dobi da cijene i štite svoje kosti.
Zbog ove bolesti možete se doslovno sniziti za čak 7 centimetara: Mnogi ju zovu tihim ubojicom
Metabolička bolest
Odgovor na pitanje što je osteoporoza dobili smo u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. “Osteoporoza je metabolička bolest koja uzrokuje poremećaj strukture kosti i gubitak koštane mase. Koštana se masa stalno stvara i razgrađuje. Do 30. godine izgradnja koštane mase znatno je brža od njezine razgradnje i koštana masa se povećava. Kako starimo, proces postaje obrnut, a gubitak koštane mase dovodi do krhkih kostiju kod kojih je znatno veći rizik od prijeloma.”
“Taj je proces postupan i bolest se razvija više godina, a osteoporoza se često dijagnosticira tek nakon prijeloma. Češća je kod žena, zbog smanjenja razine estrogena nakon menopauze. Procjenjuje se da će jedna od tri žene i jedan od pet muškaraca starijih od 50 godina doživjeti prijelom kosti zbog osteoporoze”, rekli su iz HZJZ-a.
Ni statistički podaci o oboljelima nisu baš optimistični, broj osoba s osteoporozom u Hrvatskoj je u porastu, ponajprije zbog porasta broja starijih osoba koje su rizična skupina za njezin nastanak. Prema podacima istraživanja Morbidity Statistics, u Hrvatskoj je u 2017. 9,6 posto osoba starijih od 50 godina bolovalo od osteoporoze. Međutim, zbog načina prikupljanja tih podataka, pretpostavlja se da je taj udio podcijenjen. Prema nekim istraživanjima, on iznosi oko 20 posto.
Prevencija bolesti
I kada je već tomu tako, zanimalo nas je postoji li prevencija protiv osteoporoze. Evo što su odgovorili. “Koštana masa nastaje tijekom djetinjstva, puberteta i adolescencije. Tada je vrlo važno pravilnom prehranom i tjelesnom aktivnošću utjecati na njezinu kvalitetu. Za nastanak koštane mase osobito je važan kalcij, uz vitamin D koji omogućuje njegovu apsorpciju.
Smanjenje koštane mase počinje već u srednjim tridesetima i tada više nije moguće preventivnim mjerama utjecati na stvaranje nove koštane mase, međutim, možemo prevenirati i usporiti njezin gubitak. Slično kao i u mlađoj životnoj dobi, na to možemo utjecati pravilnom prehranom, bogatom kalcijem i vitaminom D (mliječni proizvodi, zeleno lisnato povrće, plava riba, orašasti plodovi i sjemenke), uz dovoljan unos proteina”, istaknuli su iz HZJZ-a.
Procjenjuje se da je kod čak 40 posto Europljana prisutan manjak vitamina D (hipovitaminoza), dok je kod 13 posto njih riječ o značajnom manjku tog vitamina.
Počela svako jutro piti jednostavan napitak: Nakon 10 dana riješila je dugogodišnji problem
Kvalitetan život
Nužna je i tjelesna aktivnost s opterećenjem, kao što su hodanje, penjanje uz stepenice ili ples, a treba uključiti i vježbe za ravnotežu i stabilnost, koje mogu pomoći u prevenciji padova i posljedičnih prijeloma. Tjelesnu aktivnost treba prilagoditi stanju pojedinca i provoditi uz konzultaciju s liječnikom jer određene vježbe visokog intenziteta, nagli pokreti te saginjanje u struku, mogu povećati rizik od prijeloma.
“U cilju prevencije i usporenja osteoporoze kod žena se u perimenopauzi i postmenopauzi može primijeniti hormonsko nadomjesno liječenje (estrogeni), a najbolji se rezultati postižu ako se primijeni odmah po nastanku menopauze. Pri odluci o hormonskom nadomjesnom liječenju treba uzeti u obzir njegove nuspojave te rizike”, naglašeno je.
Čimbenici koji također mogu utjecati na razvoj osteoporoze su: osteoporoza i prijelomi kuka u obiteljskoj anamnezi, vrlo niska tjelesna masa (BMI<19), hipertireoidizam, pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola, reumatoidni artritis, mala apsorpcija hranjivih tvari, primjerice kod celijakije ili Chronove bolesti, te određeni lijekovi kao što su kortikosteroidi, antiepileptici i heparin.
Denzitometrija
Kako bi se dijagnosticirala osteoporoza, trebalo bi napraviti denzitometriju, odnosno mjerenje gustoće kostiju. Denzitometrija se preporučuje ženama starijim od 65 godina, ženama u menopauzi s rizičnim čimbenicima i osobama koje su doživjele frakturu nakon manje traume.
Problem je u tome što kod osoba s osteoporozom do prijeloma kosti može doći već i pri najmanjim traumama. Ako se osoba udari u namještaj, nezgodno sagne ili kihne, može doći do puknuća neke kosti. Najčešće dolazi do kompresivnih prijeloma kralježaka, prijeloma vrata bedrene kosti i prijeloma distalne podlaktice.
Prijelomi vrata bedrene kosti, odnosno kuka, vodeći su uzrok invalidnosti osoba starije životne dobi te najčešći uzrok smrti uzrokovan ozljedama u dobnoj skupini starijih od 65 godina. Prijelom kuka nastaje najčešće kao posljedica pada. Dovode do smanjenja mobilnosti, neovisnosti i produktivnosti. Prijelom bedrene kosti (S72) najčešća je dijagnoza u mortalitetu i morbiditetu (hospitalizacije) unutar skupine ozljeda (S00-T98) u Hrvatskoj.
Ženama koje osjećaju konstantan umor liječnica poručila: ‘Pitajte svog doktora samo ovo’
Važna aktivnost
Prema podacima iz 2022., u Hrvatskoj je 630 osoba umrlo zbog prijeloma bedrene kosti (S72), od toga 198 osoba muškog spola (31 posto) i 432 osobe ženskog spola (69 posto), od toga 622 (99 posto) u skupini osoba 65+; najčešće kao posljedica pada, većinom kod starijih osoba (“fraktura” kuka).
Kada već netko oboli od osteoporoze, uz promjenu životnih navika, može li se ona sasvim izliječiti ili samo zaliječiti?
U HZJZ-u ističu kako danas postoji mnogo terapijskih opcija za osteoporozu, među kojima se koriste bifosfonati, spojevi koji onemogućuju funkciju razgradnje kosti. Osim njih, koristi se hormonsko nadomjesno liječenje, selektivni modulatori estrogenskih receptora (SERM), testosteron kod muškaraca, kalcitonin, fluoridi i flavonoidi. Bolest se ne može potpuno izliječiti, ali se može držati pod kontrolom spomenutim lijekovima i promjenom životnih navika. Najvažnije je spriječiti njezine posljedice, odnosno lomove kostiju (posebice kuka), koje znatno utječu na morbiditet i mortalitet starijih osoba.
Životne navike
Treba naglasiti da se kod svih starijih osoba, a osobito onih kod kojih su zabilježeni simptomi osteoporoze i gubitak koštane mase, naglašava važnost promjene životnih navika, uključujući tjelesnu aktivnost, prehranu bogatu kalcijem, prestanak pušenja, smanjenje potrošnje alkohola te uzimanje vitamina D.
“Za kontrolu osteoporoze i smanjenje rizika od prijeloma važno je redovito uzimati propisane terapije te promijeniti životne navike. Za vrijeme pandemije COVID-19, zbog poteškoća u redovitoj zdravstvenoj skrbi, straha od odlaska liječniku te smanjena tjelesne aktivnosti (posebno kod starijih osoba) treba naglasiti važnost suradnje s liječnikom u kontroli bolesti”, rekli su u HZJZ-u.
Svakako treba napomenuti da se osobe koje obole od osteoporoze ne moraju bojati da će postati invalidi jer sama dijagnoza ne znači nužno invaliditet. Posljedice bolesti, primjerice lom kuka ili nekih drugih kostiju, mogu uzrokovati invaliditet, a njegovo postojanje i stupanj, kao i pripadajuća prava, određuju za to zadužena tijela, Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te Zavod za mirovinsko osiguranje.
Opasnu bolest moguće je prepoznati na zubima: Ako ovo primijetite, zovite liječnika
Zaboravite na strah
S obzirom na to da je bolest vrlo čudna i nepredvidljiva, zanimalo nas je i mogu li djeca oboljeti. “Kod djece se može javiti takozvana sekundarna osteoporoza, odnosno osteoporoza uzrokovana nekom drugom bolešću. Neke dijagnoze čija posljedica može biti i osteoporoza kod djece su određena upalna stanja (juvenilni artritis ili Crohnova bolest), anoreksija, dugotrajna upotreba steroida u liječenju astme i artritisa, bolesti koje uzrokuju smanjenu pokretljivost i sl. Kod djece se može javiti i osteoporoza kojoj nije poznat uzrok (idiopatska osteoporoza), međutim vrlo je rijetka”, istaknuli su iz HZJZ-a.
Kako je osteoporoza učestala bolest, većina populacije za nju je čula ili poznaje nekog tko je ima. Međutim, treba raditi na osvještavanju mogućnosti prevencije napredovanja bolesti promjenom životnih navika, kao i na prevenciji padova koji mogu dovesti do najozbiljnije posljedice osteoporoze, loma kuka. Osim invaliditeta, lomovi uzrokuju i psihosocijalne posljedice, a u oko 20 do 30 posto osoba dovode i do smrtnog ishoda u roku od godine dana od loma. Na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo može se pronaći letak s nekim savjetima o tome kako smanjiti rizik od padova.
U HZJZ-u naglašavaju i kako je pravo vrijeme za smanjenje rizika od nastanka osteoporoze već u mladosti jer samo tada pravilnom prehranom, tjelovježbom i smanjenjem rizičnih ponašanja možemo utjecati na izgradnju koštane mase. Osteoporoza i s njom povezani prijelomi i posljedično smanjenje produktivnosti i neovisnosti imaju značajan utjecaj na kvalitetu života pojedinca i velik su financijski teret za zdravstvene i ekonomske sustave. Važno je preventivnim mjerama utjecati na osteoporozu tijekom cijelog života, a u starijih osoba pokušati prevenirati daljnje smanjenje koštane mase i prijelome.
