Iako je krumpir “rodom” iz Južne Amerike, najčešće ga se veže za Europu i njenu kuhinju. Uostalom, bolest koja napada ovu biljku je zaslužna što se veliki broj Iraca preselio iz svoje domovine u SAD. U Hrvatskoj se krumpir popularizirao tijekom vladavine kraljice Marije Terezije, a da nije samo koristan već i zdrav, pokazuje novo istraživanje časopisa Nurture.
Tvrde kako je krumpir, često zanemarena namirnica pomalo neuglednog izgleda zapravo višestruko korisna. Osim što je bazna namirnica mnogih kuhinja, krumpir je i nevjerojatno zdrav, do te mjere da istraživanje tvrdi kako je krumpir možda maleni ključ dugog i kvalitetnog života.
Premda je istraživanje objavio američki Nurture, istraživanje je provedeno u dalekoj Norveškoj. Uz pomalo senzacionalističku najavu duljeg života, tu je i nešto realističnija ocjena kako je ova namirnica odlična u sprječavanju razvijanja kardiovaskularnih bolesti.
Konzumacijom krumpira do duljeg života
Uzorak ove studije nije bio malen. Do zaključaka su stigli nakon ispitivanja prehrambenih navika gotovo 80 tisuća odraslih osoba i to u dugom vremenskom periodu u trajanju od 33 godine. Prosječno, ispitani korisnici su konzumirali oko 200 grama krumpira dnevno. To je otprilike dva krumpira dnevno.
Studija je pokazala kako oni koji su redovito imali krumpir na svom tanjuru imali su nižu stopu smrtnosti u ovom višedesetljetnom istraživanju čiji rezultati bi trebali razveseliti i one nešto slabije kupovne moći. U vrijeme sveopće inflacije, krumpir je jedna od posljednjih namirnica koje su bile i ostale priuštive gotovo svima.
Za one koji žele znati više, Europa je upoznala krumpir preko španjolskih konkvistadora koji su ga doveli u Španjolsku u 16. stoljeću. Od tada pa sve do danas, dobar dio kontinentalne Europe ne može zamisliti život bez ove namirnice.
Na snagu stupila Vladina mjera ograničenih cijena: Pogledajte kako će to izgledati
