U utorak 1. listopada obilježava se Međunarodni dan kave. Dobro je poznato da je kava omiljeno piće velikom broju Hrvata. Prema Ipsosovom istraživanju iz prošle godine čak 87 posto odraslih Hrvata pije kavu.
Cijene kave u zagrebačkim kafićima prije samo par godine kretale su se oko deset kuna, no sad su se popele na dva eura i više. Međutim, cijene kave mogle bi ponovno porasti i to drastično. U Londonu i New Yorku šalica kave košta oko šest eura, no uskoro bi taj iznos mogao biti i veći.
Naime glavni razlog porasta cijena kave su nedostaci zaliha zrna koji su počeli nakon što je mraz 2021. uništio nasade kave u Brazilu. Nakon toga došlo je i do promjene u strukturi nasada u Vijetnamu. Vijetnam su pogodile teške suše, nakon kojih su se poljoprivrednici okrenuli uzgoju smrdljivog voća duriana, koje je sve popularnije u Kini.
Odbacili kavu za drugi plod
Dugoročno, klimatske promjene predstavljaju ozbiljan izazov za industriju kave, s predviđanjem da bi do 2050. svijet mogao ostati bez pola područja povoljnih za uzgoj kave. Jedna od mogućih mjera je uvođenje “zelene premije“, poreza na kavu koji bi pomogao poljoprivrednicima u održivim praksama.
Iako je okus i činjenica da nas kofein u kavi lako razbudi i duže drži budnima, vjerojatno dovoljan razlog da je ljudi piju, mnogi se pitaju koliko je kava u stvari zdrava. Prema novim istraživanjima, zapravo je zdrava, ali u ograničenoj mjeri, a ispijanje više od četiri šalice u danu može biti štetno.
Nedavna istraživanja su otkrila da su osobe koje piju kavu manje podložne nekim od vodećih uzroka smrti kod žena kao što su koronarne bolesti srca, moždani udar, dijabetes i bolesti bubrega.
Smanjuje šanse za razvoj brojnih bolesti
Prema jednoj teoriji kava potiče razgrađivanje šećera pa su ljudi koji piju više kave manje skloni razvoju dijabetesa tipa 2. Također kod tih ljudi rjeđe se javlja srčani zastoj i Parkinsonova bolest, piše Bloomberg Adria.
I obična i beskofeinska kava u stvari imaju zaštitni učinak na jetru, odnosno održavaju količinu enzima unutar zdravih granica. Pržena kava također smanjuje lomljenje lanaca DNK, što može biti jedan od razloga razvoja tumora, pa i u tom vidu ima zaštitnu svojstvo.
Ispijanje kave posebno smanjuje šanse za razvoj raka debelog crijeva, koji se javlja kod čak jedne od 23 žene. Pomaže i u sprječavanju demencije i moždanog udara, koji se češće javljaju kod žena.
Ovu hranu ne smijete staviti u aluminijsku foliju: Dolazi do opasne kemijske reakcije
Ipak postoje neke opasnosti
Razlog za većinu od ovih blagotvornih funkcija kave je to što je kofein jedan od najjačih antioksidansa. Što se tiče konzumacije kave naravno treba biti kritičan i ne pretjerivati, ističu stručnjaci. Za većinu odraslih oko 400 miligrama kofeina dnevno je maksimalna prihvatljiva količina, a to je približno sadržano u četiri šalice kave, iako udio kofeina jako varira po tipu kave i načinu spravljanja.
Kod konzumiranja previše kave mogu se javiti neke nuspojave koje s vremenom mogu postati i kronične. Najčešće se navodi glavobolja, nesanica, nervoza, iritabilnost, učestalo mokrenje, ubrzano kucanje srca, pa i podrhtavanje mišića.
Također neki lijekovi i dodaci hrani ne idu dobro u kombinaciji s kofeinom, što je obavezno naznačeno na kutijama te to treba uzeti u obzir kod količine kave koju dnevno pijemo.
