Srčani udar već desetljećima spada među vodeće uzroke smrti u svijetu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, kardiovaskularne bolesti godišnje odnose više od 17 milijuna života, a infarkt miokarda čini značajan dio tog broja.
Tradicionalno se za pojavu srčanih bolesti krive povišeni kolesterol, nezdrava prehrana, premalo tjelesne aktivnosti, pušenje i stres. No novo istraživanje znanstvenika iz Finske i Velike Britanije moglo bi u potpunosti promijeniti dosadašnje shvaćanje uzroka ove smrtonosne bolesti.
Profesor Pekka Karhunen sa Sveučilišta Tampere, glavni autor studije, otkrio je da bakterije mogu desetljećima ostati neaktivne unutar arterijskih plakova. Tek kada ih potakne virusna infekcija ili neki drugi vanjski faktor, mikrobi se “bude”, izazivajući snažnu upalu koja može dovesti do pucanja plaka i blokade krvnih žila, što rezultira srčanim udarom.
‘Nedostajali su dokazi’
“Uključenost bakterija u koronarnu bolest arterija dugo se sumnjala, ali nedostajali su izravni i uvjerljivi dokazi. Naša studija pokazala je prisutnost genetskog materijala – DNK – iz nekoliko oralnih bakterija unutar aterosklerotskih plakova”, istaknuo je Karhunen.
Ovi nalazi stavljaju pod znak pitanja uobičajeno uvjerenje da su povišeni kolesterol i loše životne navike glavni krivci za srčane bolesti. Ako se otkrića potvrde daljnjim istraživanjima, mogla bi otvoriti put novim terapijama, pa čak i razvoju cjepiva za prevenciju srčanih bolesti, što bi predstavljao povijesni zaokret u kardiologiji i borbi protiv jednog od najvećih svjetskih ubojica.
Nema tko se nije okrenuo za ovim nogama: Mlade Zagrepčanka ukrala pažnju u središtu grada
