Kardiolog Jorge Tartaglione nedavno je govorio o načinima pomoću kojih si pojedinci mogu povećati šanse da dožive što dublju starost, a potencijalno i sto godina. Između ostalog, kardiolog je objasnio da se pojedinci ne trebaju pridržavati strogih režima prehrane.
Prema savjetima kardiologa, važno je da pojedinci ostanu aktivni te da redovito provode neku vrstu tjelovježbe. Rezultati dijela istraživanja pokazuju da do 10 500 koraka dnevno smanjuje rizik od rane smrti za 39 posto, dok rizik od srčanog ili moždanog udara smanjuje za 21 posto.
“Ljudi koji žive dulje imaju tendenciju imati veću razinu aktivnosti u svakodnevnom životu, umjesto da se usredotoče na strukturirane programe vježbanja. Poruka je da je ključno pokušati uključiti više aktivnosti tijekom dana i izbjegavati dulje sjedenje. Oni u uredima mogli bi, na primjer, prijeći na stolove za stajanje ili promijeniti način putovanja na posao”, savjetuje doktor Gareth Nye, prenosi Mirror.
‘Dugoročno može biti korisno’
Nadalje, kardiolog Tartaglione istaknuo je važnost dobrog odmora. Prijašnja istraživanja pokazuju da je sedam do osam sati sna povezano s najnižim rizikom od prerane smrti. Osim toga, studija iz 2021. godine otkrila je da osobe u 50-ima i 60-ima koje spavaju šest sati ili manje noću imaju veći rizik od demencije.
“Kraće od sedam sati sna dnevno povezano je s 12 posto povećanim rizikom od smrti, a oni koji spavaju više od osam sati povezani su s 30 posto povećanim rizikom od prerane smrti. Čini se da bi redoviti obrasci spavanja mogli biti ključ za postizanje najveće koristi i potencijalno dulji život”, poručio je doktor Nye.
Također, kardiolog Tartaglione poručio je da redovita socijalizacija pojedinaca te razgovor s obitelji i prijateljima dugoročno može biti korisno i za kognitivno zdravlje.
Ovu hranu neki jedu svaki dan, a može biti ‘smrt’ za zdravlje: ‘Izbjegavajte to’
‘To je štetnije za tijelo’
Zaključno, kardiolog Tartaglione objasnio je i da je za dugovječnost važno jesti kvalitetne i raznovrsne namirnice. Drugi stručnjaci, uključujući doktor Nyea, također vjeruju da je izbjegavanje alkohola, duhana i hrane bogate zasićenim mastima ključno. Svaka od ovih namirnica povezana je s potencijalnim zdravstvenim rizicima.
“Što manje prerade, to bolje”, poručio je doktor Nye, odražavajući stavove doktora Tartaglionea. “Meso i povrće, što je moguće slobodnijeg uzgoja ili organsko, imat će najmanje šanse negativno utjecati na tijelo. Što je više obrade, to je štetnije za tijelo, uglavnom zbog konzervansa. Primjerice, šunka i slanina povećavaju rizik od raka crijeva”, upozorava doktor Nye.
