Osamnaesto stoljeće svakako je bilo turbulentno za europsku povijest. Velika glad u Irskoj pa nezapamćeni potres koji je sravnio sa zemljom Lisabon u Portugalu, cijela serija ratova, uglavnom “za nasljeđe”, rat za američku nezavisnost, pobuna u Irskoj i tome slično. No, malo se govori o neobjašnjivom događaju koji je stigao na današnji dan davne 1709. godine.
Ako se po jutru dan poznaje, a stoljeće po njenim prvim godinama, osamnaesto je krenulo uz loš i negativan predznak hladnoće, zime i nastavno na te fenomene – smrti. U noći s 5. na 6. siječnja Europa se probudila okovana ledom. Fenomen koji bi u 21. stoljeću potrajao jedva koji dan, tada se rastegnuo na nevjerojatna tri mjeseca i ušla u povijest kao jedna od najhladnijih zima ikada.
Ovaj događaj nosi kolokvijalni naziv “Le Grande Hiver” što bi se s francuskog jezika prevelo kao “velika zima”. I zbilja jest bila velika. Prema zapisima očevidaca koji predstavljaju svjedočanstva tih mjeseci, led je okovao cijeli kontinent. Ptice su padale u letu, drveće je pucalo, a ni na hladnoću uglavnom otporni alkohol nije izdržao. Navodno se vino ledilo u buteljama, a dobar dio obale na sjevernim morima se “ukipio”.
Today in 1709: “The Great Frost” begins during the night, a sudden cold snap that remains Europe’s coldest ever winter….
Objavljuje American Institute of the Humanities u Nedjelja, 5. siječnja 2025.
Zagreb sredinom stoljeća jedva prebacio 5 tisuća žitelja
Ovakva pojava je imala očekivano dalekosežne posljedice, posebice u Francuskoj. Tamo je po slobodnim procjenama od hladnoće život izgubilo oko pola milijuna ljudi, a iako je zima trajala relativno kratko, pokrenula je velike migracije stanovništva. Ovaj fenomen i dalje je veliki misterij u očima meteorologa.
Inače, hladno je bilo i u Hrvatskoj. Kako stoji u ljetopisu Podravine baš za “sezonu” 1708./1709., “na Sveta tri kralja 6. siječnja 1709. godine napadao je debeo snijeg i slijedili su ga i drugi snjegovi sve do Josipova. Zima je bila toliko oštra da su prozebli zamalo svi vinogradi i zimski usjevi. Zato je zavladala nerodica”, piše.
Navodno se smrznuo i dio Jadrana. Nažalost, podaci o ovom prirodnom fenomenu su prilično šturi i oslanjaju se uglavnom na pisano zabilježene fenomene. Neki tvrde kako su i prije te kobne godine Europom vladale dugotrajne i veoma hladne zime, čak i razornije od ove opisane. Što se pak Zagreba tiče, on je sredinom 18. stoljeća pao na svega 5600 prema popisu stanovništva kanonika Pepelka.
