Kad hladnjak postaje ‘leglo zaraze’: Mnogi kod kuće rade golemu grešku

Danas je teško zamisliti kućanstvo bez hladnjaka. Zahvaljujući ovom uređaju namirnice duže ostaju svježe, što nam omogućava i lakše planiranje našeg tjednog jelovnika, ali i daje slobodu da svaki dan jedemo što nam se jede, a ne spremamo ono što smo posljednje kupili.

Mnogi hladnjak zamišljaju kao neku čarobnu kutiju u kojoj bakterije ne mogu preživjeti, no ustvari hrana se može pokvariti i u hladnjaku. Ključ svega je u temperaturi. Sve dok se održava željena temperatura, namirnice bi trebale trajati barem do svog označenog roka, no ako je u hladnjaku viša temperatura od one predviđene, može doći do razvoja bakterija i gljivica i kvarenja hrane.

U mnogim kućanstvima prosječna temperatura hladnjaka iznosi 5,3 °C – što je iznad preporučenog raspona od 0–5 °C. Još više zabrinjava što temperatura u hladnjaku može znatno varirati, prenosi Science Alert.

Hladnjak može postati idealno mjesto za širenje bakterija

U slučaju da je temperatura u hladnjaku znatno iznad predviđene, hladnjak postaje idealno mjesto za širenje bakterija. Česta je greška da vlasnici ponekad jednostavno odaberu previsoku temperaturu u hladnjaku ili je prečesto mijenjaju.

Osim toga, svaki put kad otvorite vrata, u hladnjak ulazi topli zrak. Što su vrata duže otvorena – osobito ako se zadržite birajući među zalihama – temperatura raste prema sobnoj i stvara pogodno okruženje za razvoj bakterija.

Temperatura u hladnjaku nije jednaka posvuda – najhladniji dio je obično straga, dok su vrata najtopliji dio. Zbog toga mlijeko i sirovo meso treba čuvati straga, dok su vrata pogodna za maslac i sokove.

Zbog ovih sitnica trošite energiju i novac vam curi iz kuće: Odmah ih se riješite

Neke bakterije preživljavaju i na hladnoći

Iako mnogi hladnjaci imaju senzore, oni često mjere temperaturu samo na jednom mjestu, pa većina kućanstava (čak 68 %) nikad ne mijenja postavke temperature. Korisno je u hladnjak postaviti postaviti nekoliko termometara i ako neki redovito pokazuju više od 5 °C, prilagoditi postavke.

Važno je i ne pretrpavati hladnjak – optimalno je da bude oko 75 % pun kako bi zrak slobodno cirkulirao. Neke namirnice poput rajčica, paprika i meda mogu se čuvati vani, u smočnici.

Osim temperature, opasnost su i patogeni koji se mogu unijeti kontaminiranom hranom ili ambalažom. Iako hladnoća usporava njihov razvoj, neke bakterije poput listerije mogu preživjeti pa čak i rasti na niskim temperaturama. Listerija je posebno rizična za trudnice i starije osobe, a može se naći u mekim sirevima, dimljenoj ribi, suhomesnatim proizvodima, narezanom voću, smrznutom povrću i gotovim sendvičima.

Držite sirovo meso u odvojenoj polici

Kako biste smanjili rizik za sebe i druge, slijedite ove preporuke:

• Držite sirovu hranu – poput mesa i ribe – odvojeno od gotovih proizvoda poput voća i sendviča, najbolje na donjoj polici.
• Hranu pojedite unutar četiri sata nakon što je izvadite iz hladnjaka.
• Redovito perite ruke sapunom i vodom prije, tijekom i nakon pripreme hrane.
• Pridržavajte se uputa za kuhanje navedenih na pakiranju.