Kada odleti prva raketa s točke A prema točki B, obično među tradicionalno neprijateljske mete, svijet se pribojava novog nuklearnog rata. Iako dobar dio zemalja niti nema nuklearna postrojenja, prisutnost nuklearnih sila i njihovih nacionalnih interesa nanovo bude strah od katastrofičnih scenarija.
Posljednji u nizu incidenata na relaciji Iran – SAD upravo je probudio takve emocije, svi se pitaju što bi se zbilja dogodilo da neka od zemalja iskoristi dio svog nuklearnog arsenala. Anne Jacobsen, autorica popularnog publicističkog naslova Nuclear War gostovala je na podcastu “Diary of a CEO” te objasnila zašto su neka mjesta bolja od drugih.
Kada sve stane, poljoprivreda postaje osnova. Nizinska područja tradicionalno bogata žitom poput Ukrajine i nekih saveznih država u SAD-u bi prošla najgore. Jacobsen piše kako bi te nizine prekrio trajni snijeg koji bi zatvorio poljoprivredne aktivnosti i tako učinio mjesto nenaseljivim. Ipak, dvije se države ističu kao poželjne za bijeg. Riječ je o udaljenoj Australiji i još daljem Novom Zelandu.
Mnogi uopće nisu svjesni kakve sve posljedice bi nastupile. Primjerice, Jacobsen tvrdi da slobodno možemo zaboraviti na život iznad površine zemlje. “Imate i trovanje zračenjem jer će ozonski omotač biti toliko oštećen i uništen da nećete moći biti vani na sunčevoj svjetlosti. Ljudi će biti prisiljeni živjeti pod zemljom. Dakle, morate zamisliti ljude koji žive pod zemljom, boreći se za hranu svugdje osim na Novom Zelandu i u Australiji.”
Spominjala je i istraživanje profesora Toona iz 2022 godine. Nuklearna zima bi prepolovila populaciju Zemlje sa sadašnjih 8, na tek tri milijarde žitelja, a upravo bi smješteni u Australiji i Novom Zelandu imali najveće šanse za preživjeti.
Jacobsen je objasnila i zašto je uopće Australija skupa s Novim Zelandom najbolji izbor. “Prema Toonu, to su jedina mjesta koja zapravo mogu održati poljoprivredu. Australija i Novi Zeland također su daleko od nekih najvećih svjetskih nuklearnih sila”, objasnila je.
Vlasnik Facebooka gradi bunker na Havajima
Zanimljivo, jedan od najbogatijih ljudi svijeta Mark Zuckerberg ipak nije izabrao te zemlje kao mjesto gdje će smjestiti svoj bunker za ‘sudnji dan’. Njegovo utočište se i dalje gradi, ali i na Havajima koji također spadaju među mjesta koja su relativno daleko od nuklearnih sila (neprijateljskih, naravno).
I dalje smo daleko od katastrofičnih scenarija, ali priprema predstavlja spremnost na najgore. Barem kod onih koji su mogu to priuštiti. Nisu to samo bogati, postoji cijela zajednica ljudi koji su posvetili svoje slobodno vrijeme izradi nuklearnih skloništa.
Ona su bila popularna šezdesetih godina prošlog stoljeća u SAD-u kada je nastupila kratkotrajna, ali itekako opasna ‘Kubanska kriza’. Pokojni predsjednik Kennedy je izbjegao najgore, situacija se smirila, ali uspomene i suveniri su ostali.
