Premda ankete velikih TV kuća najčešće donose podatke o popularnosti političkih stranaka i njenih aktera, u nedjelju predvečer pojavilo se veliko istraživanje o stavovima reprezentativnog uzorka punoljetnih građana u Hrvatskoj o ideološkim pitanjima poput onih o braku, vjeri, zajednicama, pobačaju i istospolnim brakovima.
Istraživanje na preko tisuću ispitanika provela je agencija Promocija plus ekskluzivno za RTL, a rezultati su itekako zanimljivi. Obuhvaćen je i dio tradicionalno ‘zapaljivih’ pitanja u našem društvu, poput već spomenutih istospolnih brakova. Zanimljivo, rezultati su komparativni s pitanjem o braku kao garanciji sreće u životu.
Za početak, premda se stječe dojam o općem nezadovoljstvu stanovništva u Hrvatskoj, istraživanje je pokazalo kako se preko 67% ispitanih osjeća zadovoljno sa svojim životom. Nezadovoljnih je svega 10%, dok su ostali odbili ocijeniti ili su pak neodlučni u ocijeni kvalitete svog života.
Većina Hrvata zadovoljna
Rezultati među ispitanim ženama i muškaraca ne variraju, ali je zato pitanje zadovoljstva životom djelomično vezano uz završeno obrazovanje. Što su ljudi stariji, to su manje zadovoljni životom (najčešće zadovoljni oni iz dobne skupine od 30 do 39 godina, njih 76,6 posto, a najrjeđe su zadovoljni oni stariji od 60 godina ili njih samo 59,6 posto).
Najzadovoljniji svojim životom su stanovnici Sjevernojadranske regije (77,6 posto), dok su najmanje zadovoljni stanovnici Dalmacije (58,9 posto). Kad govorimo o temeljnim vrijednostima, obitelj dominira, preko 3/4 ispitanih smatra obitelj važnijom od primjerice religije, posla, politike i prijatelja.
Za 65,1 posto hrvatskih građana djeca daju smisao životu (s nešto većim udjelom kod žena nego kod muškaraca, znatno češće kod starijih nego kod mlađih, kao i kod manje obrazovanih u odnosu na one s najvišim obrazovanjem, dok su građani sa sjevera Hrvatske najprivrženiji stavu o smislu života uz djecu.
Rodne uloge izgubile na snazi
Prvi veliki razdor u istraživanju je vidljiv u pitanju je li brak potreban za sretan i ispunjen život. 39,2 posto ih misli da jest, dok njih 37,4 posto misli da nije, uz dvadesetak posto koji se ne može odlučiti. Prevedeno, ispitanici su gotovo pa simetrično podijeljeno u dva ‘tabora’. Zanimljiva su i velika strujanja u razmišljanjima o poslovnoj karijeri žena i muškaraca.
Nekoć popularno mišljenje kako je muževa poslovna karijera važnija od ženine je gotovo pa potpuno nestala. 65,5 posto ispitanih se ne slaže s tom tvrdnjom, tek malo više od 19 posto ispitanika ju podržava. Slično je i po pitanju pobačaja. Upitnik je upitao grupu ispitanika slaže li se s tvrdnjom da pobačaj nikada nije opravdan. Većina ispitanih se ne slaže s tom tvrdnjom.
S takvim se stajalištem ne slaže 58,8 posto hrvatskih građana (prema 62,6 posto iz 2022. godine), dok svega 19,3 posto građana zastupa takvo stajalište (uz 16,1 posto “neopredijeljenih”). I dok u prethodna dva pitanja vlada nesrazmjer između pobornika i protivnika postavljenog pitanja, istospolne zajednice su poput pitanja o braku, gotovo pa izjednačena.
Podijeljena mišljenja o istospolnim parovima
Postavili su pitanje “jesu li istospolni parovi koji nemaju djecu isto obitelj?”. Da jesu smatra 37,4 posto ispitanika (prema 41,9 posto iz 2022.), dok njih 46,6 posto ne smatra (uz 16 posto “suzdržanih” ili neizjašnjenih). Isto vrijedi i za posvajanje djece od strane istospolne zajednice.
Svaki drugi ispitanik se protivi tom pravu (sada 52,4 posto prema 47,6 posto prije tri godine), dok se 28,2 posto slaže (prije tri godine 32,8 posto), uz 19,4 posto onih koji se niti slažu niti ne slažu, odnosno nemaju stajalište o tome. Za kraj, valja naglasiti kako je istraživanje pokrilo još nekoliko ideoloških pitanja.
Ispitanici su birani nasumično, dolaze iz cijele Hrvatske
Ovaj istraživački projekt je proveden između 5. i 21. lipnja 2025. godine na 1075 ispitanika iz cijele Hrvatske metodom terenskog istraživanja osobnog intervjua u kućanstvu ispitanika (CAPI – kompjutorski potpomognuto osobno intervjuiranje).
Kako dodaje Ipsos puls u priopćenju o detaljima istraživanja, uzorak je bio slučajan, stratificiran (prema regijama, županijama i veličini naselja), te reprezentativan u općoj populaciji starijih od 18 godina.
U Zagrebu je 5. srpnja pao neslavni rekord: Thompson i posjetitelji ne žele da se ponovi
