Povodom Svjetskog dana kebaba koji se održava 11. srpnja Glovo je proveo istraživanje koje je analiziralo navike njihovih korisnika diljem Hrvatske. Objavljeni su rezultati koji pokazuju iznimno visok broj naručenih kebaba, njih više od 567 tisuća.
Naime, Hrvati su tijekom proteklih 12 mjeseci dnevno naručivali prosječno 1606 kebaba, a dostavljeno je ukupno 226 tona kebaba. Zagreb prednjači po broju narudžbi, a posebno je ističe jedan njegov žitelj. Zagrepčanin je čak 127 puta u godinu dana napravio narudžbu kebaba.
Ovaj mnogima omiljeni odabir kad je ulična hrana u pitanju gladni kupci smatraju boljom, zdravijim opcijom od nekih drugih lanaca brze hrane. No, prema članku objavljenom u The Guardianu, istraživanje o utjecaju konzumacije brze hrane upravo je kebabe stavilo na prvo mjesto po štetnosti.
‘Tempirana bomba’
Naime, u svim su testiranim kebabima pronađene trans masti, koje doprinose koronarnoj bolesti srca podizanjem razine “lošeg” kolesterola i snižavanjem razine “dobrog” kolesterola.
Denise Thomas, voditeljica odjela za prehranu i dijetetiku u Portsmouth Hospitals Trustu, rekla je da 111 g masti u kebabu sadrži 1000 kalorija, što je ekvivalent vinskoj čaši ulja za kuhanje. “Većina te masti je zasićena, pa će povisiti kolesterol i uzrokovati zadebljanje arterija”, rekla je. “Ako biste taj obrok jeli dva puta tjedno uz svoju uobičajenu prehranu, to je tempirana bomba koronarne bolesti srca.”
Ovaj ljetni napitak čini čuda za vaše tijelo: Topi kilograme, smiruje želudac i idealan je za plažu
‘Odabir mesa od posebnog značaja’
O mogućim posljedicama konzumacije kebaba za portal je govorila Sanja Jelušić, dipl. ing. preh. teh., nutricionistica s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.
“Svi mi se nađemo u situacijama da želimo brz, ukusan i jednostavan obrok. Upravo je kebab jedan takav obrok. Kako bi mogli reći ponešto o kebabu, važno je znati njegov sastav. Glavna odrednica je meso, pecivo (tortilja, somun…), povrće, umaci i začini. Odabir samog mesa u kebabu, kvaliteta mesa je od posebnog značaja. Može biti meso koje ne sadrži veliki maseni udio zasićenih masnih kiselina, te može biti i meso koje sadrži povećanu količinu zasićenih masnih kiselina. Bitan nam je i sam umak, da li se on bazira na jogurtu ili majonezi, također da li je kebab u somunu ili tortilji”, pojasnila je Jelušić.
“Kaloričnost samog kebaba naravno ovisi o nekoliko čimbenika, to su veličina porcije, odabir mesa i kvaliteta odabranog mesa, odabir umaka i njegove količine, tako da unos kalorija može varirati od 200 do 1000 kcal”, elaborirala je.
Prednost dati drugoj hrani
“Privlačnost kebaba je vrlo jasna, ali uvijek nam je bitna učestalost konzumacije istoga pa ukoliko je netko ljubitelj kebaba, konzumacija bi trebala biti povremena, s naglaskom na veličinu kebaba, birati mali sa mesom koje je nemasno i umakom koji je manje kaloričan (baza jogurt). Ukoliko pretjeramo s dnevnim unosom kilokalorija, bilo da se radi o kebabima (najvećim, sa puno umaka , peciva,…) ili nekim drugim jelima, imamo rizik od prekomjerne tjelesne težine”, upozorava.
“Neki kebabi osim velikog udjela zasićenih masnih kiselina također sadrže i veliki udio soli što utječe na naš kardiovaskularni sustav, pa svi koji vole i naručuju kebab trebaju paziti na količinu i frekvenciju unosa istoga. Osobe koje imaju neke gastrointestinalne tegobe također moraju malo pripaziti prilikom konzumacije kebaba jer sadrži niz začina”, nastavila je te dodala savjete za kraj.
“Prednost dati minimalno prerađenoj hrani, kako bi očuvali svoje zdravlje i uvijek je bitna raznolikost, umjerenost, a sinonim pravilne prehrane neka nam bude mediteranska prehrana”, zaključila je Jelušić.
Nutricionist razbio mit o kolesterolu: Ne dobiva se od slanine i jaja, već ove dvije stvari
